Iako je zbog prilagodbe novim okolnostima na tržištu lijekova potrebno izmijeniti dugovječan Zakon o lijekovima, čiji je osnovni smisao dobro zamišljen, u namjeri da financijski stabilizira sustav i poboljša opskrbu, prijedlog izmjena koji je ovog tjedna u javnoj raspravi ima nekoliko nelogičnosti koje brinu proizvođače lijekova.

Vezane su najvećim dijelom uz ovlasti ministra zdravstva i uređivanje tržišta lijekova koje financiraju sami pacijenti.  Iz branše upozoravaju kako nije jasno definirana primjena novih zakonskih odredbi prema kojima će cijene lijekova i godišnje referenciranje umjesto Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje određivati Agencija za lijekove (HALMED). Farmaceutske kompanije zasad se ne žele javno izjašnjavati o tome što im se ne sviđa u novom Zakonu o lijekovima, sve dok se ne razjasne detalji njegove primjene, ali i Pravilnika o cijenama koji bi trebao uslijediti.

Neslužbeno, s novim pravilima igre vjerojatno će "moći živjeti" i industrija i pacijenti, no neka rješenja su promašena i s ciljem rezanja cijena umjesto bolje opskrbe mogla bi donijeti suprotan učinak. Kako je poznato, novi Zakon donosi se s ciljem osiguranja financijske stabilizacije zdravstvenog sustava te uređivanja tržišta lijekova. Zakon predviđa novi sustav određivanja cijena lijekova koji se izdaju na recept, u kojem će umjesto HZZO-a, najvišu dozvoljenu cijenu lijeka određivati Agencija. 

U Ministarstvu pojašnjavaju da se promjena važećeg normativnog uređenja predlaže stoga što cijene novoregistriranih lijekova nisu definirane prilikom dolaska na hrvatsko tržište, već ih određuje Zavod tek nakon što nositelj odobrenja podnese zahtjev za stavljanje lijeka na listu lijekova Zavoda. Predloženim zakonom bilo bi im stoga olakšano povoljnije ugovaranje cijena za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, koji bi postali dostupniji pacijentima, kažu.

Nejasna je, međutim, odredba prema kojoj, u cilju zaštite javnozdravstvenog interesa, ministar može putem Agencije  tražiti podatke o nabavnim i prodajnim cijenama lijekova, i to za lijekove koji nisu financirani iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. U Ministarstvu pojašnjavaju da se to, uz informacije o  količini prodanih lijekova, predlaže s ciljem redovite opskrbe tržišta. 

"Nije jasno zašto je nabavna cijena bitna, i to baš za lijekove koje država ne financira, osim s ciljem da se dozna koliko proizvođač zarađuje, što nema veze s opskrbom. Ako su važne cijene tih lijekova, zašto ih ne stave na listu", pitaju se poznavatelji tržišta.  Pitanje na koje čekamo odgovor je hoće li zbog preraspodjele dužnosti doći do kadrovskih rošada, odnosno hoće li se zaposlenike koji rade na izračunu cijena seliti iz Zavoda u Agenciju, te hoće li biti otkaza i novih zapošljavanja.