Mjere koje za oporavak hrvatskog gospodarstva pripremaju najjače oporbene stranke zbog malo iznijetih detalja mnogi ekonomisti zasad tek suzdržano i načelno komentiraju. Iznimka je ekonomski savjetnik Vlade Željko Lovrinčević. On ukazuje na niz slabosti prijedloga za izlazak iz krize koji nude HNS i SDP.

Neusklađeni prijedlozi
“Jedina je konkretna mjera zamrzavanje mase bruto plaća u javnom sektoru na četiri godine, što, zna li se da osnovica plaća temeljem sporazuma mora rasti, držim neprovedivim osim ako se ne reducira broj zaposlenih, a što se iz programa ne nazire”, kaže Lovrinčević. Sindikalac Vilim Ribić, pak, tvrdi da “Radimir Čačić ne zna što govori”. To bi, po njegovoj procjeni, na godišnjoj razini značilo smanjenje broja zaposlenih od oko 10 tisuća ljudi, a pri tom podsjeća na analizu Instituta za javne financije, po kojoj osim u javnim poduzećima i lokalnoj upravi, nema viška zaposlenih. Bude li se umjesto mase išlo na smanjenje individualnih plaća, neće proći, kaže Ribić. Umjesto u javnom sektoru, rezove Ribić traži u smanjenju subvencija neuspješnima i okretanje poticanju onih koji u gospodarstvu daju dodanu vrijednost. Promjene u subvencijama poljoprivredi koje najavljuje Čačić, po Lovrinčeviću, nije realno provesti zbog pravila EU, a s kojima nisu usklađeni ni prijedlozi promjena regionalne politike. Povratak zaštitne kamate pobudio je najviše rasprave. Dio ekonomskih znalaca tvrdi da je taj institut odavno napušten i da bi bilo deplasirano vraćati ga. Tim više što je njegovo ukidanje svojedobno provela upravo Račanova vlada. Goran Šaravanja, glavni makroekonomist Zagrebačke banke s druge strane zaštitnu kamatu ističe kao poticajnu za ulaganja. Njemu je osjetljivije što se, kako kaže, težište ekonomske politike baca na privlačenje ulagača kroz porezno rasterećenje reinvestirane dobiti. “Takva mjera neće biti potrebna ako slijedeća vlada u srednjem roku uspije ojačati poslovnu klimu i uvjeriti ulagače da u Hrvatskoj mogu normalno poslovati i zaraditi”, smatra Šaravanja.

Upravljanje resursima
“Svaki gospodarski program koji ne sadrži poticanje gospodarstva kombiniranjem fiskalne i monetarne politike i koji na prvom mjestu ne promišlja racionaliziranje upravljanjem resursima u državnom vlasništvu za mene, kao čovjeka iz biznisa, je bespredmetna i promašena”, prva je ocjena objavljenih nacrta ekonomskih mjera Kukuriku koalicije iznosi predsjednik uprave izvozno orjentiranog poduzeća Elektrokontakt Vladimir Ferdelji.

‘Zaštitna kamata je u suprotnosti s praksom u Europskoj uniji gdje su svi odustali od te mjere’
Željko Lovrinčević, analitičar

‘Zamrzavanje mase bruto plaća u javnom sektoru značilo bi otpuštanje 10.000 ljudi godišnje.’
Vilim Ribić, sindikalist

‘Program koji nema racionaliziranje upravljanjem državnim resursimaje promašen’
Vladimir Ferdelji, Elektrokontakt

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo