Britanski trgovački lanac Tesco ciljano je otezao s isplatama svojim dobavljačima kako bi uljepšao vlastitu bilancu (u 2014. iskazao je 263 milijuna funti dobiti) te su neki od njih morali čekati i po dvije godine na milijune funti koje im je trgovac dugovao.

Samo je to jedan detalj iz izvješća, objavljenog prošloga tjedana, u kojemu Christine Tacon, pravobraniteljica u regulatornom tijelu nadležnom za poštovanje kodeksa u trgovinama prehrambenim proizvodima (GCA), oštro proziva najveći britanski lanac supermarketa da je ozbiljno prekršio zakon koji štiti dobavljače. Tesco je, osim javne opomene i rušenja ugleda, izbjegao konkretniju sankciju jer je dobavljačima odugovlačio s isplatom u razdoblju kad regulator nije imao pravo financijski kažnjavati kompanije koje ne poštuju zakon. Novčano kažnjavanje GCA je odobreno tek u travnju prošle godine.   Europska je komisija u srpnju 2014. u Parlament pustila Komunikaciju o rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi, ohrabrujući njime članice da u svom nacionalnom okviru primjereno urede tu problematiku.

Odbor za poljoprivredu EU u srpnju 2015. konstatira da je tek nekoliko članica koje nemaju ni kodeks ni zakon krenulo u akciju te od Komisije zahtijeva da se na razini EU izabere i primijeni najbolja praksa i odmah sugerira da bi to mogao biti model koji je na snazi u Ujedinjenom Kraljevstvu. Već u studenome 2015. odbor ponovno aktualizira problem i traži od EK da u slučajevima u kojima se nepoštene trgovačke prakse mogu kazniti rigorozno primijeni europsko pravo o tržišnom natjecanju.Odbor koji vodi Phill Hogan podsjeća EK na to da se "samo propisima o kartelima ne mogu rješavati nepoštene trgovačke prakse jer su neprimjereni zbog toga jer  tehnički zahtjevi za 'dominantan položaj' rijetko mogu biti ispunjeni iako maloprodajni trgovci u praksi mogu imati dominantan položaj".

U Hrvatskoj se "nepoštena praksa" sustavno gura pod tepih. Bivša Vlada i resorna ministarstva poljoprivrede i gospodarstva nisu sama ništa poduzela, niti su prihvatila inicijativu 20-ak tvrtki koje su angažirale i platile eksperte pravne struke te u ožujku 2015. ponudile zakonski okvir. U nekoj ladici pod već debelim slojem prašine on je dočekao i novu ministarsku garnituru. Ostaje za vidjeti hoće li ministar poljoprivrede Davor Romić i Tomislav Panenić, ministar gospodarstva, ipak prihvatiti ponuđenu suradnju poduzetnika te zakon pustiti u proceduru, ili će čekati da EK nametne zajedničku regulativu.

Prijedlog zakonskog okvira koji su političarima lani ponudili hrvatski poduzetnici nazvan je Zakon o zabrani zlouporabe vladajućeg položaja u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima nametanjem nepravednih trgovinskih uvjeta. Po njemu u vladajućem položaju može biti trgovac ili s tržišnim udjelom većim od 25 posto ili s prihodom iznad 500 milijuna kuna. Naplata naknada za kalo, lom ili krađu s polica trgovina, povratak neprodanih proizvoda, odnosno onih kojima je istekao rok valjanosti, nepravedni su trgovinski odnosi i trgovci dobavljačima ne mogu nametati obvezu podmirivanja nastalih troškova, stoji u prijedlogu zakona.