Vinarija Grabovac iz Donjeg Prološca kod Imotskog nedavno je završila sadnju novog vinograda na položaju Čanjevice. Tim potezom braća Milan i Nikola Grabovac uz oca Antu šire obiteljsku tradiciju vinarstva koja je u toj obitelji prisutna od davne 1812. godine.

Moderna vinarija koja i danas posluje postoji od 1994. godine, a od tada sade nove vinograde i rade na kombiniranju autohtonih i međunarodnih sorti.

“Naša obitelj ima vinogradarsku i vinarsku tradiciju dugu više od 200 godina. Dosad smo obrađivali 13 ha vlastitih vinograda, a sada smo gotovi sa sadnjom vinograda na položaju Čanjevice površine 12,5 ha. Na ovoj je zemlji bio vinograd koji se godinama nije obrađivao, sve je bilo zapušteno i obraslo, a površinu smo 2017. putem javnog natječaja dobili u zakup od Republike Hrvatske na 50 godina.

Ukupna vrijednost projekta Restrukturiranje i konverzija vinograda na položaju Čanjevice je 3,5 milijuna kuna, od čega će dva milijuna kuna biti sufinancirano europskim sredstvima iz Vinske omotnice”, objašnjava obitelj Grabovac.

Postepena smjena generacija

Projekt je koncipiran kroz tri faze: krčenje starog vinograda, priprema tla te sadnja novog vinograda u kojem će najzastupljenija sorta biti autohtona sorta toga kraja – imotska kujundžuša. Inače, ova se vinarija kroz godine nametnula kao vodeća u imotskom kraju, a prve poslovne korake napravili su devedesetih, kada je Ante Grabovac, glava obitelji, pokrenuo novu eru u obiteljskom bavljenju vinom.

Njegovi sinovi Nikola i Milan krenuli su s ocem u taj posao od malih nogu, no smjena generacija u vinariji nije išla preko noći tako da i danas svi zajedno rade i razvijaju poslovanje.

“Obradili smo vjerojatno najveću površinu na Imotskom polju i dali zapuštenoj zemlji novi život. Ponosni smo što je ovo najveća privatna investicija u poljoprivredi u Imotskoj krajini i jedna od većih u vinogradarstvu cijele Dalmacije. Ona ima višestruku ulogu, kako u razvoju naše vinarije, tako i u razvoju vinarstva u Dalmaciji, ali i u samom razvoju Imotske krajine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kao i inače u procesu proizvodnje, tako i u ovom projektu koristili smo koliko god je moguće domaću radnu snagu i lokalne ulazne proizvode. Tako je primjerice svih 63.000 sadnica iz Hrvatske, točnije iz Metkovića”, ističu Grabovci.

Ova vinarija trenutačno broji pet stalno zaposlenih i nekoliko stalnih sezonskih radnika, a kažu kako planiraju i nova zapošljavanja. Glavne sorte su im kujundžuša, trnjak i vranac, a godišnja proizvodnja vinarije je između 70.000 i 100.000 litara. U pitanju je i pogon koji se može pohvaliti da je proizveo prvi pjenušac u Dalmaciji.

Izvoze petinu proizvodnje

Njihova su vina, kažu, prisutna na ugostiteljskoj sceni diljem cijele Dalmacije, a pohvaliti se mogu i dobrim izvoznim rezultatima. Naime, 20-ak posto njihove proizvodnje odlazi na izvoz, a glavno od izvoznih tržišta im je njemačko.

Osim kroz HoReCa kanale i maloprodaju, gosti vinarije u Donjem Prološcu direktno u podrumu kušaju i kupuju vina.Uglavnom su to Skandinavci i Britanci koji su ujedno i najčešći turisti koji posjećuju posjed. Spomenutu kušaonicu imaju od 2014. godine kada su modernizirali i podrum, a sveukupna investicija bila je teška oko dva milijuna kuna.

“Od pet stalno zaposlenih, troje je visokoobrazovano, a od toga su dva inženjera vinogradarstva s inozemnim radnim iskustvom. Stalno ulaganje u poslovne procese, kako vinogradarske, tako i proizvodne, logističke i prodajne jamči nam održiv razvoj.

Vinogradarstvo je ljubav, ali i zahtjevna radno intenzivna djelatnost. Naš ključ uspjeha je obitelj – djeca i unuci rastu nam s vinogradima i razvijaju se s vinom, a učimo ih ljubavi prema lozi od najmanjih nogu.

Zato ovo nije samo priča o novom vinogradu. Ovo je priča o životu u ruralnom kraju, priča o ostanku i opstanku u njemu”, poručuje ova poduzetna vinarska obitelj iz Imotske krajine.