Primjedbom kako Hrvatska od 2007. nije provela nijednu značajnu analizu gospodarskog učinka pristupanja EU, šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren po svemu sudeći će potaknuti izradu takve nove analize. U brojnim gospodarskim i znanstvenim institucijama podupiru izradu procjene učinaka, kako u područjima koje prošla studija nije obuhvatila, poput malog i srednjeg poduzetništva koje će biti najviše izloženo promjenama i udaru nakon ulaska u EU, tako i na makroekonomskoj razini, budući da su u međuvremenu uvjeti bitno izmijenjeni.

Nema novca?!
“Slažem se s ocjenom da u Hrvatskoj nedostaje novija cjelovitija analiza gospodarskih učinaka integriranja u EU. Mislim da bi inicijativu trebalo dati Ministarstvo gospodarstva jer su mogućnosti znanstvenih instituta ograničene”, ističe Višnja Samardžija iz Instituta za međunarodne odnose. Dodaje kako je IMO nakon 2007. objavio dvije knjige “Komuniciranje učinaka integriranja u Hrvatskoj i Irskoj”, te “Od Lisabonske strategije do Europe 2020”, a koje je financijski poduprla Delegacija EU u Hrvatskoj. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta koji je vodio istraživanje iz 2007. ističe kako nakon dovršetka tog projekta financijske potpore više nije bilo, pa se slična analiza učinaka više nije provodila, iako su istraživači Instituta nastavili ocjenjivati učinke u pojedinim specifičnim područjima. Slaže se da bi istraživanje o učincima trebalo ponovno provesti, te drži da bi bilo prirodno da to potakne Vlada.

Stiže osvješćivanje
I savjetnik premijerke Jadranke Kosor Željko Lovrinčević smatra da se učincima, posebice s aspekta poduzeća i obrtnika, treba ozbiljnije pozabaviti. “U prošloj studiji fokus je bio na makroekonomskim i financijskim učincima, te poljoprivredi i ribarstvu, no nije provođena analiza strukturne spremnosti branši i posebice malog i srednjeg poduzetništva, te obrtništva, koji će nakon ulaska u EU biti najranjiviji. Nedostatak takvih istraživanja govori i da se interesne institucije ne bave onim što bi im trebalo biti razlog postojanja, a to je briga za svoje članice”, kaže Lovrinčević. Ocjenjuje kako je hrvatsko društvo općenito ispolitizirano, a trenutak zatvaranja zadnjeg poglavlja po njemu bit će trenutak osvješćivanja Hrvata koji će se suočiti sa činjenicom da će prvi učinak ulaska u EU za hrvatsko gospodarstvo biti negativan.U prozvanoj Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu da kontinuirano provode pripreme gospodarstva za ulazak u EU. “Strategija ulaska Hrvatske u EU u nadležnosti je Vlade, što istovremeno podrazumijeva i procjenu učinaka, a politika HGK je iskoristiti sve mogućnosti koje nam se pružaju kao instituciji, ponajprije iz iskustva članica EU”, kaže Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK. Iz Vlade jučer nije bilo komentara, niti informacija o pokretanju izrade novih procjena učinaka ulaska Hrvatske u članstvo u EU, za koju se neslužbeno čuje da će uskoro ipak biti zatražena.