Više od 80 posto zaposlenika Croatia osiguranja od 1. svibnja 2008. primat će plaću po novom obračunu. U tom su društvu, doznaje Poslovni dnevnik, konačno odlučili pospremiti svoje kućanstvo. Usvojena je prva ‘optimalna organizacijska struktura društva’, odnosno sistematizacija s razredima unificiranih i normiranih poslova, utvrđena je vertikala odgovornosti te obračun plaća i mogućih stimulacija za 22 poslovnice u kojima je 2112 zaposlenika. Projekt nije obuhvatio Glavnu direkciju, kako u CO nazivaju segment u kojemu je smještena uprava društva s dijelom službi i ukupno 366 zaposlenika. No i taj će ‘krupni zalogaj’ uskoro doći u tretman jer više puta najavljena pa odgođena privatizacija ipak kuca na vrata. Vrlo je izgledno da bi se mogla dogoditi kroz sljedećih godinu dana, najviše dvije.

Gubi utrku
Upravo je to i bio motiv za upuštanje u spomenutu organizacijsko-kadrovsku ‘avanturu’. Croatia posljednjih godina gubi tržišnu utrku s glavnim konkurentima, rast premije ne prati prosjek koji postiže branša. Tako je 2004. zaključena s premijom 2,73 milijarde kuna i tržišnim udjelom od 41,3 posto, dok je 2007. dala premiju od 3,09 milijardi kuna i 34,2 posto udjela na tržištu. I vrapci na grani znaju da je ‘stara dama’ i u bivšoj i u aktualnoj državi u javnosti prepoznatljiva kao utočište za mnoge koji su ili osobno posrnuli u politici ili su bili bliski s vladajućom politikom. Primjerice, 2006. premija je rasla 4,5 posto (tržište 10,2 %), a broj novozaposlenih 7,1 posto, pa je godina zaključena sa 2367 imena u kadrovskoj križaljci. Provedeno ‘dubinsko’ snimanje pokazalo je da su za iste poslove po filijalama bile ustrojene oprečne organizacijske šeme zbog kojih su kod mnogih troškovi ‘divljali’. Za definiranje normi poslužili su podatci pohranjeni u informatičkom sustavu unatrag dvije godine. O (ne)iskorištenosti radnog vremena svjedoči podatak da su za istovjetan posao u jednoj filijali trošili 15 minuta, a drugoj sedam sati. Cilj nove sistematizacije je srezati troškove za najmanje 25 posto i uskladiti plaće koje su se od filijale do filijale (za istovjetne poslove) razlikovale i do četiri puta. Hoće li projekt, čija je izrada trajala dvije godine, zaživjeti, pokazat će sljedeći mjeseci. Naime, od startne nevjerice dijela zaposlenika, kako će njihov svakodnevni rad od sada biti konkretno mjerljiv i time postati ključni uvjet za ukupnu visinu plaće, veće protivljenje normiranju poslova (ne)očekivano je iskazao sindikat. Pod pritiskom sindikata model djelomice je ublažen, odustalo se od sankcija za neispunjenu normu. Zadržano je nagrađivanje za učinak bolji od normiranih obveza.

Bez otkaza
Da je odrađen golemi posao, svjedoči i inventura radnih mjesta, bilo ih je 703, a nova sistematizacija je utvrdila 172. Nitko neće dobiti otkaz, 30-ak osoba otišlo je u prijevremenu mirovinu, no vrlo brzo moglo bi postati očito gdje su ekipe prekobrojne i neće ispuniti normu. Od 2112 zaposlenih navodno je 14 odbilo novi ugovor i njihova je sudbina još neizvjesna. Prosječna bruto plaća za 2006. (poslužila kao baza) iznosila je 8664 kune. Po novom obračunu, oko tri posto zaposlenika primit će plaću manju od dosadašnje, dok će veće plaće dobiti oko 15 posto zaposlenih. Veliki broj zaposlenih je bez odgovarajuće stručne spreme, akako je mahom riječ o osobama s dugogodišnjim stažom, prihvaćen je kompromis. Neće ostati bez stečenih prava, a nova zapošljavanja provodit će se po sistematiziranim uvjetima. Nova sistematizacija konačno bolje vrednuje radna mjesta vezana uz prodaju i obradu šteta, riječ je o dohodovnim poslovima koji izravno utječu na visinu premije. Ukinuta je dosadašnja linearna stimulacija, u konačnom obračunu plaće 86 posto je osnovica, a 14 posto stimulacija koja ovisi o mjesečnom učinku svakog pojedinca. Novost je i što stimulativni dio plaće direktora filijale u visini od 10 posto izravno ovisi o učinku njegovih zaposlenika. Cilj projekta je povećati produktivnost i motivaciju zaposlenika koji su u prethodno provedenoj anketi o osobnom (ne)zadovoljstvu tvrtkom i svojom pozicijom uglavnom iskazali visoku lojalnost i mogući potencijal, no istodobno su upozorili kako su zbog nedostatka poticajnih mehanizama blokirani u očekivanom nagrađivanju i napredovanju.