Prigodnom svečanošću u glavnom gradu Tokiju japanske je vlada jučer započela desetogodišnji proces privatizacije najvećeg i financijski najvrjednijeg poštanskog operatera na svijetu. Za kontroverznu reformu japanske pošte tešku 6000 milijardi dolara zadužena je kompanija Japan Post Corporation. Premijer Yasuo Fukuda mrežu japanske pošte nazvao je “važnom imovinom” stanovnika Japana rekavši da će privatizirana japanska pošta “i dalje učinkovito iskoristiti mrežu te unaprijediti poslovanje”. Privatizacija japanske pošte trebala bi dati poticaj konkurenciji u japanskom poštanskom sektoru, liberalizirati poštanske usluge te ih osloboditi političkog utjecaja, pod kontrolu staviti javnu potrošnju, te potaknuti gospodarski rast te otočne azijske zemlje. Sukladno planu reforme, japanska će pošta biti pretvorena u holding sastavljen od četiri zasebne tvrtke ujedinjene pod jednim krovom, specijalizirane za poštanske, financijske usluge te osiguranje, dok će se četvrta baviti isplatama plaća zaposlenicima i upravljanjem imovinom japanske pošte. Novostvorena će banka pritom poslovati s gotovo 3000 milijardi dolara aktive te prerasti u najveću financijsku instituciju na svijetu.

Osiguravateljska tvrtka izdvojena iz japanske pošte, Kampo Life Insurance, raspolagat će s aktivom vrijednom oko 997 milijardi dolara. Dionice banke i osiguravateljske kompanije Kampo Life Insurancea bit će izlistane na tokijskoj burzi do 2010., a nakon toga će tijekom sljedećih pet godina sve dionice biti prodane privatnim investitorima. Pobornici privatizacije japanske pošte smatraju da je reforma od ključne važnosti za stimuliranje rasta poslovanja i veću konkurenciju u sektorirma kojima dominira vlada. No protivnici novoga zakona istovremeno ističu da će reforma negativno utjecati na kvalitetu usluga, prije svega u ruralnim područjima. Također smatraju da bi moglo doći i do rezanja broja radnih mjesta japanske pošte koja zapošljava oko 260 tisuća ljudi i ujedno je najveći poslodavac u Japanu. Za provedbu reforme japanske pošte koja bi trebala biti potpuno privatizirana do 2017., kako smo već pisali, najzaslužniji je bivši japanski premijer Junichiro Koizumi koji se nekoliko godina zalagao za provedbu reforme. Privatizacija japanske pošte godinama je bilo goruće pitanje japanske politike. Provođenju kontroverznog zakona o privatizaciji japanske pošte u kolovozu prije dvije godine oštro se usprotivio japanski gornji dom parlamenta, što je rezultiralo i raspuštanjem donjeg doma i sazivanjem prijevremenih izbora u Japanu, koji su nakon toga bili održani 11. rujna. Osim što ga je plan reforme pošte doveo u sukob s nekim od najžešćih zagovornika, njegove Liberalno-demokratske stranke LPD, Koizumijev ostanak na premijerskoj poziciji također se našao pod upitnikom, no ipak je uspio osigurati potrebnu parlamentarnu većinu nakon čega je oponente privatizacije u stranci zamijenio pristašama. Zakon o reformi pošte nakon toga se ponovno našao na izglasavanju pred japanskim parlamentom te dobio zeleno svjetlo.

Japanska pošta u brojkama

Upravlja s 25 posto osobne imovine Japanaca
Posluje u 25 tisuća ureda
Zapošljava oko 260 tisuća ljudi
Financijska aktiva japanske pošte veća je od 3000 milijardi dolara
Otprilike 85 posto Japanaca ima ušteđevimu u japanskoj pošti