Mnogo je puta u posljednje dvije-tri godine ponovljeno da se tempom provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska svrstava među “odlikaše” Europske unije. Prošlotjednom uplatom 822 milijuna eura (od čega 556 milijuna bespovratnih sredstava) prva je među državama članicama kojoj je slijedom ispunjenja zacrtanih pokazatelja vezanih uz reforme i ulagačke projekte odobrena već peta rata u okviru instrumenta EU Iduće generacije.

Od više od 10 milijardi eura raspoloživih do 2026. time smo stigli na 4,5 milijarde povučenih sredstava (većinom tzv. grantova), a u Vladi rado ističu i da smo u dosadašnjoj provedbi ispunili 100 posto ili svih 157 NPOO-om zadanih indikatora.

No, na terenu, u provedbi natječaja, stanje je nerijetko daleko od idiličnog. Jedan od primjera je i 50 milijuna eura bespovratnih sredstava vrijedan natječaj za Ciljana znanstvena istraživanja.

Prema natječajnim rokovima, konačne Odluke o financiranju trebale su biti donesene prije gotovo pola godine, a nadležno ministarstvo još uvijek nije objavilo rezultate, tj. listu ugovora potpisanih s prijaviteljima čiji su projekti prošli na natječaju.

Riječ je o programu koji podržava kolaborativne projekte industrijskih istraživanja koji se provode u suradnji između poduzeća i istraživačkih organizacija u svrhu povećanja razine razvoja novih tehnologija, proizvoda i procesa provođenjem primijenjenih istraživanja.

Poziv za prijave projekata poduzetnika i znanstveno-istraživačkih institucija za ta sredstva (reformska mjera Uvođenje funkcionalnijeg programskog okvira projektnog financiranja istraživanja, razvoja i inovacija) objavljen je 21. travnja prošle godine s rokom za prijave do kraja listopada. Nakon toga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) trebalo je u roku 90 dana, tj. do kraja siječnja donijeti konačne Odluke o financiranju prijavitelja koji su prošli na natječaju.

Nezadovoljni sudionici
Neki od nezadovoljnih sudionika tog natječaja za dodjelu potpora u iznosu od 500 tisuća do 1,5 milijuna eura stoga reći će kako ispada da su odredbe natječaja striktne i obvezujuće samo za prijavitelje, a ne i za nadležno ministarstvo.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Problem je, kažu, u tome što se sredstva iz NPOO-a, pa i tog natječaja, trebaju potrošiti do sredine 2026., a mnogi poduzetnici koji bi ulagali u istraživanja to ne mogu bez potpora pa i ne kreću u projekt dok ne znaju jesu li prošli na natječaju.

Ako se kasni s rezultatima natječaja, kasnit će se i s provedbom projekata i npr. angažiranja istraživača, pa se prijavljeni projekti moguće neće moći provesti u planiranom obujmu, a to bi značilo i da se ne mogu povući sva alocirana sredstva, objašnjava jedan poduzetnik ogorčen postupanjem MZOM-a.

U Ministarstvu objašnjavaju kako je prema odredbama Poziva u postupku dodjele bespovratnih sredstava i postupka ugovaranja MZOM nadležno tijelo koje donosi Odluke o financiranju, dok je Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) provedbeno tijelo zaduženo za pripremu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

“U skladu s formiranom rang listom, a sukladno ostvarenim bodovima i raspoloživim sredstvima, Ministarstvo je donijelo 36 Odluka o financiranju krajem lipnja te obavijestilo prijavitelje putem službenog kanala komunikacije. Po donošenju tih odluka HRZZ je nadležan za pripremu Ugovora s uspješnim prijaviteljima”, kažu. Dodaju i kako je u tijeku usuglašavanje Ugovora s prijaviteljima koji su ostvarili financiranje, a po njihovu potpisu objavit će se lista potpisanih ugovora.

Ukratko, proizlazi da se u odnosu na natječajni rok za konačne odluke o financiranju kasnilo pet mjeseci. Vezano uz rokove i utjecaj na samu provedbu projekata, pak, u MZOM-u napominju da, prema pozivu, “provedba smije započeti nakon predaje projektnog prijedloga”. To bi značilo da poduzetnik u provedbu krene samostalno iako ne zna hoće li na kraju za nj ishoditi potporu, a bez koje bi nekima od njih projekt bio financijski nepriuštiv.

Kraj provedbe do 2026.
U svakom slučaju, provedba tih projekata mora se dovršiti do sredine 2026. Prema propozicijama, njezino trajanje ne može biti duže od 36 mjeseci, ali može biti kraće, a minimalno 18 mjeseci. U Ministarstvu ističu kako “prijavitelj mora biti spreman započeti s provedbom aktivnosti projekta u skladu s planom aktivnosti navedenoj u Prijavnom obrascu i ostaloj projektnoj dokumentaciji”, navodeći kako je na njemu da procijeni vrijeme trajanja provedbe projekta i uskladi ga s odredbama Poziva”.

Dio nezadovoljstva postupanjem Ministarstva proizlazi i iz toga što je kroz natječajnu dokumentaciju i službene odgovore na pitanja bilo predviđeno da će projektni prijedlozi koji će u okviru Poziva biti odabrani za financiranje imati priliku ažurirati terminski plan provedbe aktivnosti prije potpisivanja ugovora.

Neki prijavitelji koji su uredno prošli sve faze provjere Zaklade kao provedbenog tijela, međutim, nisu dobili ni priliku za to, a na kraju su upravo na tome eliminirani iz natječaja. To je bio, primjerice, slučaj s tvrtkom Betula projekt koja je kandirala projekt projiciran u trajanju od 30 mjeseci, od početka 2024. do sredine 2026. kao krajnjeg roka. Početkom svibnja su na upit iz Ministarstva o planiranom početku provedbe odgovorili da će to biti odmah po dobivanju pozitivne odluke, odnosno 1. lipnja.

Nije im ponuđena mogućnost ažuriranja terminskog plana provedbe projekta niti se propitivala prvotna izjava o roku dovršetka, već su u nadležnom ministarstvu sami protumačili da će onda projekt trajati do kraja 2026. (što je izvan predviđenog roka) i odbilo zahtjev. Bio je to svibanj, kad je samo ministarstvo u tom natječaju bilo mjesecima izvan rokova.