Funkciju direktorice tvrtke HEP ESCO, koja provodi tržišno utemeljene projekte energetske učinkovitosti za industriju i javni sektor, preuzela je potkraj svibnja Vlasta Zanki. Stručnoj javnost njezino je ime dobro poznato, pa se sa zanimanjem očekuju njezini potezi na razvoju HEP-ove specijalizirane tvrtke na brzorastućem domaćem tržištu ESCO usluga, čija se vrijednost i potražnja procjenjuju na oko milijardu eura godišnje. Zanki je diplomirana inženjerka strojarstva procesno-energetskog smjera, magistrirala je i doktorirala na Royal Institute of Technology u Stockholmu na temu energetske učinkovitosti u hotelima. Devet godina radila je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, na Zavodu za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku. Godine 2006. postala je nacionalni ekspert UNDP-a, a potom i voditeljica Vladina programa “Dovesti svoju kuću u red”, koji je rezultirao uspostavom registra više do 2000 državnih zgrada s značajkama gospodarenja energijom, edukacijom više od 8000 djelatnika u nadležnim resorima te uštedama od više od 22 milijuna kuna.

Što je vaša vizija razvoja tvrtke HEP ESCO?
Nova Uprava HEP-a prepoznala je da je energetska učinkovitost jedna od važnih odrednica razvoja energetske politike u Hrvatskoj koja će smanjiti potrošnju energije, smanjiti financijske izdatke za energente te pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova u okoliš. Energetska učinkovitost u svim je sektorima, bilo da je riječ o zgradarstvu, industriji ili transportu, bitna stavka kojom se to može postići, a problem je što treba realizirati jako puno malih projekata da bismo postigli velik rezultat. Mogu najaviti niz koraka i znatno veće aktivnosti od onih u najboljim danima tvrtke HEP ESCO. Zbog intenzivna razvoja novih projekata zaposlit ćemo 25 inženjera. U nizu projekata za javni i privatni sektor, kao i novih koje razvijamo za građane, u relativno kratkom roku HEP ESCO će pridonijeti povećanju stupanja samodostatnosti energije, smanjenju potrebe za uvozom struje i emisije stakleničkih plinova te ostvariti energetske uštede samog HEP-a. Inače, uloga ESCO tvrtki je da identificiraju, razvijaju, vode i financiraju projekte energetske učinkovitosti (ESCO – engl energy service company).

Što je cilj novoga projekta subvencionirane kupnje štednih žarulja kojim se prvi put obraćate građanima, kada kreće, kolike su uštede i kakva je korist od toga za HEP?
To je jedna iz palete mjera kojima želimo pomoći građanima da smanje potrošnju električne energije i ostvare financijske uštede. Isti je cilj i razvoj ponude za ugradnju malih fotonaponskih sustava integriranih u građevine. Velik je interes potaknula sama najava da krećemo s akcijom koja će omogućiti građanima da u suradnji s HEP-om nabave štednu žarulju s popustom koji, pak, on može dobiti temeljem svojeg popusta na količinu štednih žarulja. Svi nas pitaju za točan datum, no još ga ne možemo iznijeti. Riječ je o mjeri koja će krenuti do kraja godine i bit će dostupna svim građanima. Štedne žarulje troše pet-šest puta manje struje od onih sa žarnom niti, a imaju deset puta dulji vijek trajanja. Prema prvim računicama, na jednoj štednoj žarulji kojoj je životni vijek oko 5,5 godina građani mogu ostvariti uštedu veću od 500 kuna. S druge strane, kada bi se u akciju uključilo dva milijuna kupaca, tako bi se smanjile potrebe za potrošnjom električne energije od gotovo 300 GWh. Posrijedi je stoga velika moguća ušteda na razini države. HEP-u je važan pozitivni efekt te mjere na pikove u potrošnji električne energije, posebice kad je riječ o piku u 21 sat zbog velike potrošnje struje. Tako se, naime, može utjecati na smanjivanje HEP-ova gubitka u prijenosu električne energije koji tada nastaje.

Što sve od novih usluga kanite ponuditi u sklopu programa za građane i kako će se odvijati komunikacija s korisnicima?
Različiti modeli ušteda za građane bit će realizirani u suradnji s novim HEP-ovim info centrima energetske učinkovitosti koji će se nalaziti u 20 županijskih središta uglavnom u HEP-ovim Elektrama. Do kraja godine počet će raditi prvi info centar u Elektri u Zagrebu, a početkom 2013. i svi ostali će djelovati. Djelatnici HEP-a pružat će svim zainteresiranim građanima besplatnu savjetodavnu, servisnu i edukativnu uslugu, objasniti kako mogu štedjeti energiju te u kojem roku će se njihova investicija vratiti. Savjeti će se temeljiti na tipskim mjerama za povećanje energetske učinkovitosti u kućanstvima iz svih područja na kojima se može štedjeti, od električne i toplinske do primjene obnovljivih izvora energije.

Planirate li da ih HEP ESCO realizira?
To je smisao. U području postavljanja fotonaponskih kolektora za kuće ili stambene zgrade, primjerice, u info-centru će se najprije nuditi savjeti. No, u HEP ESCO-u već znamo kako ćemo pružati tu uslugu, i to po sistemu “ključ u ruke”, od snimke stanja do idejnoga rješenja te izgradnje i ishođenja dozvole od HEP ODS-a da se objekt može priključiti na mrežu. Mi ćemo ga i financirati, a investicija će se vratiti od onih tarifa koje propiše Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). U tijeku je i povezivanje s bankama da budu prisutne u info-centrima sa svojim “zelenim kreditima” za građane, tako da oni koji ne žele našu financijsku uslugu mogu to dobiti od banaka. Znatne uštede mogu se postići u sustavima grijanja, već pregovaramo s upraviteljima stambenih zgrada, primjerice, zbog zamjene starih kotlovnica. Za obiteljske kuće koje koriste loživo ulje razvijamo model zamjene kotlovnica novim energetski učinkovitim kotlovima koji koriste biomasu. Ti će se projekti u suradnji s partnerima koji su proizvođači i distributeri određene opreme nuditi građanima s ESCO financiranjem.

Koliko treba investirati u fotonaponske kolektore za proizvodnju struje za obiteljsku kuću?
Posrijedi je najviše 200 tisuća kuna za mali fotonaponski sustav od 10 kW (uključujući sve prateće troškove za ishođenje dozvola i testiranje instalacije), za što je potrebno do 100 kvadrata krova, a sustav se isplati do devet godina. Ulaganje u solarne toplinske kolektore za toplu vodu iznosi do 30 tisuća kuna, uključujući svu dodatnu opremu.

Kako stoje stvari sa mogućnostima da se HEP ESCO bavi upravljanjem energetikom velikih sustava poput bolnica?
Postoje tržišne potrebe tog tipa i zahtjevi bi trebali krenuti prema nama. Smatram da je to pitanje dana. Stoga HEP ESCO uskoro planira ustrojiti odjel koji će se baviti samo upravljanjem i gospodarenjem energijom. Riječ je o posebnoj branši menadžera u energetici, koje ćemo također zaposliti. U velikim sustavima na takvim poslovima rade odjeli tehničkog održavanja, i tamo je nerijetko i 100 zaposlenika, no unatoč tome, krajnji korisnik često ne zna gdje bi mogao uštedjeti, koliko troši, a ni koliko je to kilovatsati po četvornom metru.

Kakve potencijale vidite u poslovima za privatni sektor, primjerice industriju i turizam?
Dosad smo provodili projekte za javni sektor, gdje se mjere energetske učinkovitosti vraćaju u razdoblju do osam godina, dok smo kod privatnih tvrtki provodili projekte kod kojih bi se investicija vraćala brže, tj. do pet godina. Prvi naš projekt u hotelijerskom sektoru bio je podizanje energetske učinkovitosti u Hotelu Adria u Biogradu, gdje ostvarena godišnja ušteda iznosi 160 tisuća kuna bez PDV-a. Ona omogućuje povrat investicije od 1,14 mil. kuna u pet godina uz sufinanciranje vlasnika od oko 352.000 kuna. Izveden je projekt na sustavu za grijanje tople vode ugradnjom solarnih kolektora i uspostavom rekuperacije topline iz postojećeg rashladnika vode. Korištenjem alternativnih izvora smanjit će se emisije CO2 u okoliš za 78.616 kg godišnje, što je golem doprinos očuvanju i zaštiti okoliša. Radimo i dogovaramo nove projekte za Belje i Elku. Projekt je završen u tvrtki MM klaonica, prerada i prodaja mesa Milivoj Medven. Primjenom modernizirana sustava pripreme sanitarne tople vode njezini pogoni ostvaruju 326 tisuća kuna ušteda godišnje, što će u četiri godine i osam mjeseci isplatiti investiciju od 1,51 milijun kuna.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate

Zašto je HEP ESCO dosad bio slabo poznat javnosti?
HEP je s projektima energetske učinkovitosti počeo još 2003., kad je utemeljio tvrtku HEP ESCO, koja je s jedinicama lokalne uprave stjecala prva iskustva na tom području na štedljivoj noćnoj javnoj rasvjeti te obnovi škola. Od osnutka je tvrtka realizira pedeset projekata na 100 građevina ukupne vrijednosti 150 milijuna kuna. Moguće je da je zbog krize porasla svijest o financijskim potencijalima primjene mjera energetske učinkovitosti.

HEP će sam smanjiti potrošnju 10-20 posto

Kako se razvija energetska obnova HEP-ovih poslovnih zgrada?
Do kraja rujna upravna zgrada HEP-a u Zagrebu trebala bi dobiti energetski certifikat. Usporedno s time izrađuju se idejna rješenja za postavljanje fotonaponskih kolektora na veći broj HEP-ovih zgrada. Planiraju se fotonaponske elektrane od 10 do 30 kW integrirane u HEP-ove građevine. One će zauzimati površinu od oko četiri tisuće četvornih metara krovova na zgradama HEP-a, što će iznositi više od 400 kilovata instalirane snage. Time će HEP početi na svojim zgradama proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora energije dajući tako primjer drugima. Iako je to mali korak, on će ući u kvotu hrvatske proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Svim mjerama energetske učinkovitosti i ugradnjom obnovljivih izvora energije HEP planira smanjiti svoju potrošnju energije u zgradama između 10 i 20 posto. Ne možemo građanima nuditi nešto što HEP nije sam napravio u svojoj kući. Nakon što provede te projekte s fotonaponskim sustavima, HEP ESCO će ih predati na daljnju proizvodnju i upravljanje tvrtki HEP Obnovljivi izvori energije.