EN DE

Zamrzavanje zametaka moguće u teškim slučajevima

Autor: Andreja Šantek,VLM
13. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Ukidanjem dobne granice i povećanjem broja besplatnih postupaka umjetne oplodnje povećala su se i izdvajanja HZZO-a za MPO sa 16 na 45 milijuna kuna

Godinu i pol dana od primjene novog Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, ministar zdravstva Darko Milinović odlučio je odobriti zamrzavanje zametaka za parove koji se liječe od izuzetno teških oblika neplodnosti. Iako je do sada zakon propisivao mogućnost oplodnje samo tri jajne stanice, izmjenama je parovima omogućena oplodnja i više od tri jajne stanice pa time i zamrzavanje nastalih zametaka. O tome tko su teški slučajevi odlučivat će ginekolozi u primarnoj zaštiti, a kako bi se izbjegle zloporabe odluku će morati potvrdi i Nacionalno vijeće, kazao je Milinović prošlog vikenda na Hrvatskom kongresu o ginekološkoj endokrinologiji i humanoj reprodukciji koji je na Brijunima okupio više od 500 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. “U godinu dana napravljeno je 4819 postupaka, a rođeno je 1019 djece. Niti jedan od naših centara nema uspješnost manju od 20%, a ukupna iznosi 31%”, kazao je Milinović.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Slovenija najbolja u Europi
U Hrvatskoj trenutno radi 13 centara, od kojih je šest privatnih, a sedam državnih u kojima se liječi 78% pacijenata. U 2010. godini zabilježeno je 1249 trudnoća te je rođeno 1019 djece. Od ukupnog broja rođene djece, njih 2,5% je rođeno nakon postupaka MPO-a. Iako smo u ovom slučaju bolji od, primjerice, Velike Britanije (1,5%), zaostajemo za Slovenijom gdje je 4,2% djece rođeno nakon MPO-a čime je Slovenija na zauzela prvo mjesto u Europi. U mariborskom Centru za liječenje neplodnosti 80% pacijentica je iz inozemstva, a 50% ih dolazi iz Hrvatske. Iako hrvatski liječnici za slovenske kolege kažu kako su njihovi najbolji učenici, činjenica je da mariborski centar koji vodi prof. dr. Veljko Vlaisavljević bilježi odlične rezultate, no lista čekanja u ovom trenutku iznosi godinu dana. Vlaisavljević kaže kako je prema odluci Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRA) hrvatski zakon najrigorozniji u Europi, a s njim se složio i belgijski stručnjak prof. dr. Paul Devroy. On je rekao da je cilj liječnika pomoći obiteljima da dobiju djecu, a ne velik broj višeplodnih trudnoća. Dugoročno gledano, kaže Devroy, zakon je izuzetno opasan za žene i djecu. Naime, u 2010. godini broj višeplodnih trudnoća porastao je za 28% pa je tako rođeno 18 trojki, 62 blizanaca i jedne četvorke.

Godinu i pol dana od primjene novog Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, ministar zdravstva Darko Milinović odlučio je odobriti zamrzavanje zametaka za parove koji se liječe od izuzetno teških oblika neplodnosti. Iako je do sada zakon propisivao mogućnost oplodnje samo tri jajne stanice, izmjenama je parovima omogućena oplodnja i više od tri jajne stanice pa time i zamrzavanje nastalih zametaka. O tome tko su teški slučajevi odlučivat će ginekolozi u primarnoj zaštiti, a kako bi se izbjegle zloporabe odluku će morati potvrdi i Nacionalno vijeće, kazao je Milinović prošlog vikenda na Hrvatskom kongresu o ginekološkoj endokrinologiji i humanoj reprodukciji koji je na Brijunima okupio više od 500 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. “U godinu dana napravljeno je 4819 postupaka, a rođeno je 1019 djece. Niti jedan od naših centara nema uspješnost manju od 20%, a ukupna iznosi 31%”, kazao je Milinović.

Slovenija najbolja u Europi
U Hrvatskoj trenutno radi 13 centara, od kojih je šest privatnih, a sedam državnih u kojima se liječi 78% pacijenata. U 2010. godini zabilježeno je 1249 trudnoća te je rođeno 1019 djece. Od ukupnog broja rođene djece, njih 2,5% je rođeno nakon postupaka MPO-a. Iako smo u ovom slučaju bolji od, primjerice, Velike Britanije (1,5%), zaostajemo za Slovenijom gdje je 4,2% djece rođeno nakon MPO-a čime je Slovenija na zauzela prvo mjesto u Europi. U mariborskom Centru za liječenje neplodnosti 80% pacijentica je iz inozemstva, a 50% ih dolazi iz Hrvatske. Iako hrvatski liječnici za slovenske kolege kažu kako su njihovi najbolji učenici, činjenica je da mariborski centar koji vodi prof. dr. Veljko Vlaisavljević bilježi odlične rezultate, no lista čekanja u ovom trenutku iznosi godinu dana. Vlaisavljević kaže kako je prema odluci Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRA) hrvatski zakon najrigorozniji u Europi, a s njim se složio i belgijski stručnjak prof. dr. Paul Devroy. On je rekao da je cilj liječnika pomoći obiteljima da dobiju djecu, a ne velik broj višeplodnih trudnoća. Dugoročno gledano, kaže Devroy, zakon je izuzetno opasan za žene i djecu. Naime, u 2010. godini broj višeplodnih trudnoća porastao je za 28% pa je tako rođeno 18 trojki, 62 blizanaca i jedne četvorke.

Plaćanje novih postupaka
Milinović je rekao kako ima nešto veći broj višeplodnih trudnoća, ali on još uvijek nije među najvećima u Europi i još je uvijek u okviru standarda EU. Promijenio se i način financiranja pa se postupci više ne plaćaju iz bolničkog limita nego iz posebnog fonda, a izdvajanje za MPO je u odnosu na 2009. godinu povećano za gotovo 300%. Naime, 2009. se trošilo 16 milijuna kuna, u 2010. 45 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine potrošeno je 28 milijuna kuna. Razlozi su, među ostalim, i ukidanje dobne granice za žene te povećan broj besplatnih postupaka sa tri na šest.“Također, za razliku od prijašnjih odredbi zakona, svaka žena nakon poroda ponovno ima pravo na 6 besplatnih postupaka”, kazao je ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep. HZZO je uložio i četiri milijuna kuna u novu opremu te još milijun kuna u edukaciju stručnjaka. Strizrep najavljuje kako će HZZO uskoro početi plaćati i rad laboratorija za donaciju jajnih stanica te laboratorija u kojem će se provoditi postupci kirurškog dobivanja sperimija. HZZO također plaća troškove i parovima koji odlaze na liječenje u inozemstvo za metode koje se ne primjenjuju u Hrvatskoj, primjerice, za žene koje nemaju vlastitih jajnih stanica i trebaju donaciju. Komentirajući porast izdvajanja za MPO, Milinović kaže kako su postupci medicinski potpomognute oplodnje do sada bili neopravdano zakinuti. Dodao je kako je zakonsku mogućnost iskoristilo i 1000 žena starijih od 40 godina koje su se podvrgnule MPO-u. Uspješnost u ovoj skupini pacijentica iznosi oko 4%, a Milinović kaže kako je i to utjecalo na ukupnu uspješnost.

Politizacija zakona
“Ukupni prosjek je danas 31% u odnosnu na prije godinu dana kada iznosio 25%. A ova će godina biti još uspješnija nego prošla”, kazao je Milinović. Ono što je izazvalo zbunjenost među ginekolozima jest način na koji se računa stopa uspješnosti. Naime, neki od njih kažu, ESHRE računa broj svih žena koje su ušle u postupak MPO i broj rođene djece dok je hrvatska statistika izvedena iz broja embriotransfera i rođene djece. U prvom slučaju uspješnost bi iznosila 25,7%, a u drugom 31%.Milinović je ustvrdio i kako ne pristaje na politizaciju te je spreman na argumentiranu raspravu. “Je li zakon mogao biti bolji? Jest. A je li mogao biti gori? Jest. Mislim da smo došli do nekog optimalnog zakona koji će zadovoljiti sve zainteresirane. Bilo je dvojbe da li sada ići u izmjene zakona ili ga ostaviti do iza izbora. Rekao sam prije godinu dana da ako struka nakon godinu dana primjene kaže svoje primjedbe, ja ću ih pokušati implementirat, bez obzira što su sada izbori. Na taj način sam pokazao da nisam onakav kavog me se željelo predstaviti. Nisam protiv zamrzavanja prirodnih zametaka, dakle u najtežim slučajevima ako se oplodi više od tri jajne stanice i ako se stvori više zametaka, oni se, naravno, moraju zamrznuti”, kazao je Milinović.

Autor: Andreja Šantek,VLM
13. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close