Iz Ministarstva pravosuđa priopćuju da će izmjene Zakona o odvjetništvu kojima će biti omogućena i besplatna pravna pomoć najsiromašnijima te uveden novi sustav određivanja odvjetničkih tarifa biti donesene u prvoj polovici 2008. To je službeno stajalište koje zastupa ministrica pravosuđa Ane Lovrin, a određuje ga tempo usklađivanja hrvatskog s europskim zakonodavstvom što podrazumijeva složen zahvat noveliranja Zakona o odvjetništvu. Stajalište je odraz odluke Vlade koja je rokovnikom za iduću godinu utvrdila donošenje, usklađenog sa stečevinom EU Zakona o odvjetništvu, ali navodno će se to pitanje dijelom doticati i potpuno novog propisa o širokom području davatelja raznih vrsta usluga.

Formiranje radne skupine
Prema riječima državne tajnice MP-a Snježane Bagić, radna grupa koja treba pripremiti zakonski prijedlog izmjena i dopuna Zakona o odvjetništvu najvećim dijelom je formirana, a još je treba upotpuniti samo predstavnik sindikata, a o čemu se razgovara na GSV-u. Tijek aktivnosti sugerira da bi ove jeseni radna grupa definirala temeljna polazišta usklađivanja. U pravosudnom resoru može se čuti da je reformiranje sustava odvjetničkih tarifa i prema osobnom mišljenju ministrice Lovrin prijeko potrebno jer su previsoke i neusklađene s današnjim prilikama. Time uvelike padaju u vodu dvojbe mnogih zainteresiranih skupina, pa i sindikata, da će se pitanje načina određivanja tarifa i njihovog iznosa poslije izbora razvodniti, sve zbog utjecaja navodno snažnog odvjetničkog lobija kojim se ostvaruje na političke krugove kao glavni interes održavanje postojećeg stanja sve dok se hrvatsko tržište, radi integriranja, ne otvori stranim odvjetničkim kućama koji su itekako snažna konkurencija. Ipak kritiku na račun Ane Lovrin što ne simpatizira pokušaj da se hitnom intervencijom zakonodavca već ove jeseni arbitrira u područje odvjetničkih tarifa od strane Sabora ili Vlade, a što je iznijela predsjednica SSSH-a Ana Knežević, pritom hvaleći navodno mnogo sklonijeg i odlučnijeg premijera Sanadera, u Ministarstvu demantiraju. “Ministrica pravosuđa nije se službeno negativno izjasnila protiv tog prijedloga na sastanku premijera sa sindikatima. Ne znam što je predsjednica SSSH-a Knežević htjela reći, ali mimika ili govor tijela koji se imputira kao stav nikako ne može predstavljati službeno očitovanje ministrice pravousđa”, kaže glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić. Pravni stručnjaci, pak, tvrde da je zbog tržišnih uvjeta odavno trebalo pronaći pravo rješenje, a tako bi se izbjegle i povremene velike afere u pogledu kontroverznih milijunskih odvjetničkih računa za usluge zastupanja koje se čak vezuju i uz nezavršene predmete u kojima ni troškovi postupka nisu prošli zakonsku sudsku kontrolu.

Nužni troškovi
Da bi sudski postupci završavali u što kraćem roku, tvrde poznavatelji, potrebno je propisati da se priznaju i naplaćuju samo oni troškovi koji su zaista potrebni. To znači se dugotrajnom suđenju može dijelom stati na kraj ako se tarifa svede samo na one podneske koji se tiču ključnih procesnih faza. Postojeća tarifa, kažu, pogoduje dugotrajnim parnicama u svim sudskim postupcima u kojima je bazna vrijednost predmeta spora, a s vrijednoćšu spora, raste i broj tarifnih bodova do najviše 100.000 kuna koliko odvjetnici maksimalno naplaćaju pojedinu svoju usluge, a tako mogu naplatiti čak i izlazak na ročište koje sudac odgodi. Zato pravni stručnjaci tvrde da treba prekopirati njemačko rješenje koje odvjetnicima omogućuje naplaćivanje za uslugu vezanu uz tužbu, presudu, žalbu i reviziju te dva ili tri sudska ročišta, pa će navodno tada i ovdje doći do izražaja financijski interes odvjetnika da spor riješe u nekoliko ročišta. Hoće li to biti sadržaj predstojeće reforme i hoće li HOK podržati svođenje tarife na maksimalni broj radnji koje odvjetnici mogu u jednom sudskom postupku naplatiti znat će se nakon njihovog očitovanja, a pritom takvo rješenje ne znači da bi usluge odvjetnika trebale automatski pojjeftiniti. Sustav u kojem interes odvjetnika slijedi i interes klijenta da se što prije završi spor, kako neki stručnjaci zaključuju, treba uvezati s pitanjem adekvatne visine sudskih pristojbi kojima suci ostvaruju prihod državnom proračunu, uključujući čak i njihovo poskupljenje.