Putem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) svi poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, mogu ostvariti poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom trajne naravi kao što je npr. subvencija plaće, odnosno jednokratne poticaje kao npr. sufinanciranja troškova prilagodbe radnog mjesta i prilagodbe uvjeta rada.  Nadalje, poslodavci na otvorenom tržištu rada, mogu ostvariti posebna sredstva koja se dodjeljuju putem javnih natječaja za inovativne programe zapošljavanja. Također, i zaštitne radionice mogu putem javnog natječaja ostvariti posebna sredstava za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti u zaštitnim i integrativnim radionicama. Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom iznad propisane kvote mogu ostvariti novčanu nagradu za zapošljavanje izvan kvote za kontinuitet od šest mjeseci, koju također isplaćuje ZOSI. 

Mjere aktivne politike zapošljavanja
"Danas su poslodavci otvoreniji prema zapošljavanju osoba s invaliditetom, no svjesni smo da osobe s invaliditetom nailaze na prepreke i poteškoće pri zapošljavanju i to prvenstveno zbog negativnih predrasuda i stereotipa koje poslodavci i građani imaju u odnosu na osobe s invaliditetom i na tome ZOSI kontinuirano radi kao i drugi dionici u sustavu i to prvenstveno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava", kažu u ZOSI-ju i napominju kako je samo društvo je godinama osobe s invaliditetom usmjeravalo prema ostvarivanju određenih socijalnih naknada, što je dovelo do pasivizacije velikog broja osoba s invaliditetom.  "U zadnjih desetak godina intenzivno se radi na uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada kako kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, tako i kroz razne projekte koje su provodile i provode udruge osoba s invaliditetom.

Veliki iskorak u ostvarivanju uvjeta za uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada je bilo 2014. donošenje Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Najznačajnije novine bile su uvođenje sustava obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom (tzv. kvotni sustav) i sustava profesionalne rehabilitacije kao glavnih aktivatora uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada. No, obzirom da se tada nisu osigurali svi preduvjeti da se Zakon može u zadanim rokovima implementirati, sam razvoj sustava tekao je sporije od očekivanog.

No, Vlada premijera Andreja Plenkovića prepoznala je važnost uspostave kvalitetnog sustava uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada stoga je u tijeku postupak za izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim će se omogućiti puni razvoj sustava profesionalne rehabilitacije i intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada", smatraju u ZOSI-ju. U odnosu na 2016. godinu kada je u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom bilo evidentirano 10175 zaposlenih osoba u 2017. godini evidentirano je 10524 zaposlenih osoba s invaliditetom, odnosno zapošljavanje je u porastu za 349 osoba. Važno je napomenuti da je broj zaposlenih osoba s invaliditetom gotovo sigurno veći, jer svi poslodavci nisu prijavili osobe s invaliditetom u očevidnik. 

Problem kratke primjene
"S obzirom na to da se ovaj Zakon vrlo kratko primjenjuje, i poslodavcima je omogućeno više različitih mogućnosti za ispunjavanje obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, možemo biti zadovoljni s njegovom primjenom. Naime, u Europskoj uniji sustav kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom imaju države kao Austrija, Njemačka, Slovenija, Belgija, Irska, Španjolska i druge. Zaključno treba napomenuti kako Hrvatska ima najmanju kvotnu obvezu kao i najmanji iznos novčane naknade u europskom gospodarskom prostoru, pogotovo u usporedbi sa susjednim državama. U svim državama u kojima je prisutan isti ili sličan oblik obveze kvotnog zapošljavanja trebalo je barem pet godina primjene da se osjete neki značajniji rezultati.

Ovakav sustav obveze kvotnog zapošljavanja je prisutan u Hrvatskoj tri godine stoga ne možemo očekivati velike rezultate u ovakvo kratkom razdoblju s obzirom na to da se radi o sustavu s dugoročnim učinkom", kažu u ZOSI-ju i navode kako primjerice u Sloveniji koja sustav kvotnog zapošljavanja koristi od 2004. godine prva mjerenja učinka počela su tek u 2008. godine, a 2010. godine se bilježi prvi veći rast zapošljavanja osoba s invaliditetom. U Njemačkoj i Austriji sustav obveze kvotnog zapošljavanja postoji već desetljećima, a tek su se sada približili potpunom ispunjenju obveze isključivo zapošljavanjem osoba s invaliditetom.  

Zaštitne i integrativne radionice
"S obzirom na to da je ovaj sustav novitet u hrvatskom zakonodavstvu i u vrijeme donošenja propisa se nisu mogle predvidjeti sve okolnosti koje će imati utjecaj na sve sudionike obveze kvotnog zapošljavanja, potrebno je sustav unaprijediti kako bi krajnji korisnici kao i oni na čiji teret se uplaćuju sredstva bili zadovoljni i imali najviše koristi. Primjenom novog modela profesionalne rehabilitacije, te daljnjim razvojem sustava profesionalne rehabilitacije osigurava se sustav podrške osobama s invaliditetom, a poslodavci imaju priliku zaposliti osobu s invaliditetom na adekvatnom radnom mjestu s potrebnim kompetencijama za određeni posao. Takvim pristupom, kakav se primjenjuje i u razvijenim državama EU, očekujemo da ćemo smanjiti prepreke i poteškoće pri zapošljavanju na koje nailaze osobe s invaliditetom", ističu u ZOSI-ju.

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom predviđeno je osnivanje zaštitnih radionica s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom koje nisu zapošljive na otvorenom tržištu rada. "Zapošljavanje pod posebnim uvjetima kroz integrativne i zaštitne radionice je moguće temeljem provedene stručne procjene, kojom se utvrđuje da osoba s invaliditetom ne može raditi na otvorenom tržištu rada. Trenutno u Hrvatskoj ima osam zaštitnih radionica i u tijeku su pripreme za osnivanje nekoliko integrativnih radionica", kažu u ZOSI-ju i napominju kako bi broj zaštitnih i integrativnih radionica svakako trebao biti veći.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"U ovom trenu je teško raditi komparacije s drugim državama, jer postoje različiti koncepti rada zaštitnih radionica. Npr. Njemačkoj i Austriji one posluju po tzv. mješovitom modelu gdje je dio osoba s invaliditetom zaposleno s klasičnim ugovorom o radu, a dio zaposlenika je zaposleno bez punog učinka radnog odnosa, gdje je cilj radni trening koji prethodi pravom zapošljavanju. U Hrvatskoj zaštitne radionice posluju po modelu zapošljavanja gdje je naglasak je na gospodarskoj djelatnosti uz osiguranu podršku stručnih radnika. Osobe s invaliditetom su zaposlene pod istim uvjetima kao i zaposlenici na otvorenom tržištu rada i imaju jednaka prava i obaveze, odnosno sklapaju se ugovori o radu i osobe za svoj rad primaju plaću", objašnjavaju u ZOSI-ju.

Obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom

Kvota od 3% u odnosu na sve zaposlene
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, sukladno Zakonu su dužni na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom i to u visini od 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih na temelju kojih se utvrđuje kvota, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja. Poslodavci koji su obveznici kvote, svoju obvezu mogu ispuniti zapošljavanjem osobe s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote kao npr. sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnim radionicama, plaćanjem novčane naknade zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom koja iznosi 1031,94 kuna (30% od minimalne plaće) ili kombinacijom navedenih mogućnosti. Institut zamjenskog načina ispunjenja obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom odnosi se na alternativni način ispunjenja obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom kada poslodavac-obveznik ne zapošljava osobu s invaliditetom. Npr., u slučaju da poslodavac-obveznik sklopi ugovor o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom u minimalnoj vrijednosti propisane minimalne plaće, promet ostvaren na temelju tog ugovora moći će se iskoristiti kao ispunjenje mjesečne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom te će u mjesecima u kojima je najavio i ispunio ugovorne poslodavac-obveznik u cijelosti ili djelomično ispuniti obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ispunjavanjem obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, poslovnom suradnjom sa zaštitnim radionicama ne omogućuje se samo poslodavcima ispunjenje obveze, već se na ovakav posredan način omogućuje širenje radionica na druge djelatnosti kao i novo zapošljavanje osoba s invaliditetom.