Hrvatska će, uz Bugarsku, zaista trebati pomoć Međunarodnog monetarnog fonda pri izlasku iz krize, a ima indikacija da su prvi razgovori Vlade i MMF-a već obavljeni, ustvrdio je glavni ekonomist Raiffeisen Centrobanka Peter Brezinschek. Kako Poslovni dnevnik neslužbeno doznaje, iz MMF-a je Vladi upućen neslužbeni signal da je Fond spreman pomoći ako to Banski dvori zatraže, a u tom slučaju aranžman bi se mogao ispregovarati već kroz mjesec dana.

Umirujuće poruke
Da je pomoć međunarodnog financijskog policajca neminovna, smatraju i u domaćoj Raiffeisen banci. “Stav je RBA da ne bi trebali biti pretjerano iznenađeni takvim aranžmanom”, kaže Zdeslav Šantić iz Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga napominjući da oni “to sugeriraju od jeseni prošle godine, a i države sa stand-by aranžmanima više ne percipira kao rizičnije već se kreatorima ekonomske politike time daje veća kredibilnost”.Iz HNB-a zasad stižu umirujuće poruke o sposobnosti vraćanja inozemnog duga. U petak je u Dubrovniku zamjenik guvernera Boris Vujčić rekao da se “Hrvatska ne suočava s rizikom da neće moći platiti dug koji dospijeva ove godine unatoč tome što su naši susjedi prisiljeni potražiti pomoć međunarodnih institucija da financiraju obveze”. S optimizmom HNB-a slažu se i domaći ekonomisti, no upitno je podmirivanje obveza već početkom iduće godine. Naime, nakon što u prosincu dospije 5,8 milijardi kuna trezorskih zapisa, već krajem veljače dospijeva 500 milijuna eura euroobveznica, a samo petnaestak dana poslije još tri milijarde kuna desetogodišnjih obveznica pa dio naših sugovornika MMF očekuje u zadnjem tromjesečju ove godine. U HNB-u su po pitanju MMF-a diplomati. “Idealno je da država sama napravi ono što bi se napravilo ako bi došlo do sklapanja aranžmana s MMF-om”, kaže Vujčić, no zasad nema saznanja da su o kontaktima na relaciji Zagreb – Washington mimo uobičajenih konzultacija.

Visoki rashodi
Središnja je banka Vladi jasno dala do znanja da HNB više nema prostora pomagati u zatvaranju manjka državne blagajne, odnosno da rashodi mogu biti toliko visoki koliko se može skupiti prihoda. “HNB je otpočetka godine kreirala likvidnost u iznosu gotovo 4 milijarde eura (8% BDP-a) i time omogućila refinanciranje države u uvjetima zatvorenih financijskih tržišta. Međutim, isto tako smo rekli da je to ono što HNB može učiniti do kraja godine u smislu kreiranja likvidnosti jer bi išta više od toga moglo kompromitirati temeljne ciljeve središnje banke i stabilnost”, zaključio je Vujčić.

Uvjeti i iznos

Najmanje milijardu eura
O iznosu i uvjetima eventualnog aranžmana s MMF-om, može se samo nagađati. Od fonda bi se mogao dobiti iznos koji bi premašivao iznos posljednjeg izdanja obveznica, oko milijardu eura, ali i znatno više. No, to će prvenstveno ovisiti rebalansu i koliko će se njime jako udariti na proračunske rashode, ali i tajmingu. Donese li se rebalans u skorije vrijeme, intenzitet ušteda će biti osjetno manji nego u slučaju da se u rezanje državne potrošnje krene najesen, kažu naši sugovornici.