Te porezne stope na snagu stupaju 1. siječnja 2024. godine.

Amandman je na taj Tomaševićev prijedlog podnio Klub gradskih zastupnika HDZ-a i HSLS-a, ali nije prihvaćen. Predlagali su da visina poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području Zagreba umjesto utvrđenih maksimalnih 23.60 posto za nižu poreznu osnovicu do visine 50.400 eura bude u iznosu od 20 posto, a viša porezna stopa umjesto utvrđenih maksimalnih 35.40 posto na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 50.400 eura u iznosu od 30 posto.

Herman: Jedino Zagrepčanima od 1. siječnja neće rasti plaće

Predsjednik Kluba HDZ-a i HSLS-a Mario Župan rekao je kako smatraju da nema potrebe da se ukidanje prireza porezu na dohodak kompenzira uvođenjem maksimalno dopuštenih stopa poreza na dohodak već da je potrebno zadržati postojeće porezne stope budući da je iz Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Zagreba 2023., prvih Izmjena i dopuna Proračuna Grada Zagreba za 2023. i projekcija za 2024. i 2025. te predloženih drugih Izmjena i dopuna Proračuna Grada Zagreba za 2023. razvidan znatan rast prihoda koje Grad Zagreb ostvaruje od poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Osim toga, u 2024. godini, zbog povećanih stopa poreza na dohodak na konačne poreze (kapital i imovinu), te očekivanim rastom plaća od devet posto, očekuje se daljnji rast prihoda od poreza na dohodak.

“Sramotno je da u Hrvatskoj jedino građanima Zagreba neće rasti bitno plaće od 1. siječnja 2024. godine. Ako gledamo četiri velika grada – u Osijeku se u potpunosti ukida prirez i ide se na minimalne stope poreza na dohodak, a čak niti Rijeka niti Split u kojima nisu HDZ-ovi gradonačelnici ne uvode maksimalne stope poreza na dohodak. Dakle, Grad Zagreb je jedini grad u Hrvatskoj koji uvodi maksimalno porezno opterećivanje svojih građana”, istaknuo je potpredsjednik Gradske skupštine i predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman.

Zagreb će se zadužiti kod Europske investicijske banke

Zagrebačka Gradska skupština na sjednici je prihvatila i da se Grad Zagreb dugoročno zaduži kod Europske investicijske banke za iznos do 206.910.000 eura uz otplatu u polugodišnjim ratama na rok od 10 godina uključujući jednu godinu počeka, uz varijabilnu kamatnu stopu koja trenutno iznosi 3.326 posto godišnje.

Poček u kojem se plaća samo kamata planiran je za jednu godinu, nakon čega slijedi otplata kredita u 18 jednakih polugodišnjih rata uvećanih za pripadajuću kamatnu stopu. Kreditnim sredstvima financirat će se projekti koji se odnose na javne zgrade, održivi javni prijevoz, digitalizaciju te revitalizaciju brownfield područja u razdoblju od 2023. do 2025. godine. U 2023. u iznosu od 941.000 eura, u 2024. od 77.302.000 eura te u 2025. u iznosu od 128.667.000 eura.

U dijelu koji se odnosi na javne zgrade, kreditna sredstva se planiraju utrošiti na područja izgradnje, proširenja, rekonstrukcije i opremanja predškolskih ustanova i školskih objekata, gradnju bazenskog kompleksa Špansko, Dječju bolnicu Srebrnjak, kino Europa, energetsku obnovu zgrada javne namjene te fotonaponske sustave na javnim zgradama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Gradit će se biciklističke staze Greenway

Vezano uz područje održivog javnog prijevoza, sredstva se planiraju utrošiti za javnu rasvjetu u području urbane mobilnosti, uspinjaču, gradnju nerazvrstanih cesta te za VI. i VII. fazu biciklističke staze Greenway. Digitalizacija obuhvaća projekte digitalni Zagreb i pametno upravljanje zgradama dok se revitalizacija brownfield područja odnosi na Knjižnicu i društveno-kulturni centar Paromlin.

Gradski zastupnici prihvatili su i prijedlog gradonačelnika Tomaševića o izmjeni Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika, te zaključak o prijenosu poslovnog udjela Grada Zagreba u trgovačkom društvu Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama društva s ograničenom odgovornošću – APIS IT d.o.o. na Republiku Hrvatsku. Prihvaćeni su i prijedlozi odluka o lokalnim porezima te o visini turističke pristojbe za 2025. godinu.

Dvadeset i deveta sjednica Gradske skupštine koja je počela u utorak u 9 sati i na kojoj su zastupnici donijeli rebalans proračuna za 2023. te proračun Grada Zagreba za 2024. prekinuta je pola sata iza ponoći te je predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović nastavak sjednice zakazao za srijedu u 10 sati.