Ona može sačuvati klijente ako se brzo prestroji i na tržištu nastupi kao i svi ostali opskrbljivači i, naravno, ponudi konkurentne cijene. Ljudi iz plinskog biznisa objasnit će da se s izbijanjem plinske krize prije nekoliko godina narušilo slobodno tržište i da su kupci u Hrvatskoj pohrlili opskrbljivačima koji su imali ugovorenu obvezu pružanja javne usluge i koji su u tom trenutku imali ugovorene znatno niže cijene plina.

Uostalom, to je financijski i presjeklo GPZO i gurnulo ga u ogromne gubitke, jer mu se u jednom trenutku slilo 50 tisuća korisnika, koji su prebjegli od drugih opskrbljivača. GPZO nije za njih imao rezervirane količine plina, a zbog obveze pružanja javne usluge morao ju je osigurati.

Gubitak koncesije

Šef zagrebačkog HDZ-a: Ovo bi mogao biti početak kraja Tomislava Tomaševića

Što to znači za potrošače?

Zagrebačka plinara izgubila opskrbu u Zagrebu. Oglasila se HERA

Odnosno, morao je hitno nabaviti plin po izuzetno visokim cijenama koje su u tom trenutku bile na tržištu. No, u ovom segmentu poslovanja ugovor o ovoj javnoj usluzi ne znači da je automatski odabrana tvrtka dobila sve klijente.

Kao i u poslu s teleoperaterima, klijenti imaju pravo izbora, pa tako ni novi opskrbljivač na zagrebačkom području Međimurje-plin ne mora opskrbljivati sve koji su dosad imali ugovore s GPZO-om. To će ovisiti i o spretnosti menadžera GPZO-a, kao i potpori vlasnika, Zagrebačkog holdinga i Grada Zagreba, koji bi sada trebali stati iza svoje tvrtke i osigurati joj stabilnost.

Poslovni iskorak i – rizik
Iz izjava zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića jasno je da je sa znatno višim cijenama od onih koje je do sada naplaćivao GPZO išao kako bi nadoknadio gubitke iz prethodnog razdoblja. Svjesno je išao u rizik da će netko ponuditi nižu cijenu i to mu se dogodilo dvaput, jer je prvi natječaj poništen, a na ponovljenome je GPZO opet bio najskuplji.

Pogledaju li se iz HERA-ine objave cijena koje su na svim natječajima u RH nudili ostali opskrbljivači, GPZO je kao najveći ponudio daleko najvišu cijenu. Time i prozivke i tvrdnje o dumpingu na koji se odlučilo Međimurje-plin padaju u vodu.

Za zagrebačko područje ponuda GPZO-a bila je 10,2 eura po megavatsatu, a Međimurje-plina 9,5 eura, dok su neki opskrbljivači za druga manja područja nudili i cijene ispod 9 eura – Plinara istočne Slavonije 8,5 eura za područje Slavonskog Broda, Komunalije 8,4 eura za Čazmu, Dukom 7,5 eura za Dugo Selo, EON 8,9 eura za Koprivnicu ili Energo 8 eura po megavatsatu za Rijeku.

No, nema sumnje da će za Međimurje-plin proboj na zagrebačko tržište biti velik poslovni iskorak, ali i rizik. Iako se tvrtku prezentira kao mladog i malog igrača na tržištu, ona posluje već 30-ak godina, bilježi kontinuiran rast i širenje tržišta, te nije imala potresa u poslovanju. Čak ni kada je to prolazio GPZO.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema podacima Fine za 2023., Međimurje-plin ostvario je ukupne prihode od 59 milijuna eura, dok su u 2022. bili na 68 milijuna eura. Tvrtka uredno bilježi neto dobit, koja je lani bila iznad 3 milijuna eura, te ima 70-ak zaposlenih. Zanimljivo je i da je u 2023. GPZO nakon dugo vremena prvi put iskazao dobit.

Uprihodio je za trećinu više nego u 2022., ukupno 312 milijuna eura, a dobit mu je iznosila 880 tisuća eura. Nije iz dostupnih prvih podataka vidljiva struktura prihoda i što je pridonijelo pozitivnom rezultatu, ali je taj rezultat ostvaren uz raniju nižu cijenu usluge opskrbe plinom u Zagrebu. Godinu ranije GPZO je, inače, iskazao gubitak od 13 milijuna, a u 2021. rekordnih 48 milijuna eura.

Tržište opskrbe plinom kompleksno je, a s poremećajima zbog plinske krize ono je i narušeno, tj. vratili smo se korak unatrag. Kupci su pritom sigurni, jer neovisno o kretanjima na tržištu, država ima ugovorenu tzv. zajamčenu opskrbu, što je posao koji trenutno ima HEP.

S druge strane, niti činjenica da je netko od opskrbljivača dobio posao usluge javne opskrbe ne znači da ima osigurano tržište. Štoviše, to predstavlja i rizik, jer kupci plina u svakom trenutku mogu doći ili otići drugome, bez obveza prema opskrbljivaču koji pruža usluge javne opskrbe, dok on istodobno ima obvezu osigurati plin s cijenom usluge koju je zajamčio za trogodišnje razdoblje.

Pomaže i lokalpatriotizam
U ovom slučaju svjedočili smo, zapravo, prvom većem nadmetanju gradskih tvrtki za pružanje ove usluge. Njime su vlasnici, a riječ je o javnim tvrtkama u vlasništvu gradova i lokalnih jedinica, ostali iznenađeni.

Čakovčani su nakon burnih reakcija iz Zagreba najavili da će od Skupštine i predsjednika Uprave Međimurje-plina Nenada Hranilovića tražiti objašnjenje poslovne odluke za koju, tvrde, nisu znali, a zagrebačke vlasti najavljuju da idu u rušenje HERA-ine odluke. No, njihov zadatak treba biti sigurnost kupaca, kao i samih tvrtki.

Grad Zagreb treba razmotriti kako velikog gubitaša restrukturirati i pomoći mu da se natječe na slobodnom tržištu. Za početak, pomogao bi i poziv Zagrepčanima na lokalpatriotizam, da plin od 1. listopada nabavljaju od GPZO-a. U slučaju Rijeke u vrijeme plinske krize to je dalo efekta, premda njihova tvrtka Energo nije pružila jeftiniju uslugu od upravo GPZO-a.