Pune 3,3 milijarde kuna – gotovo pola milijarde eura – vrijedan je investicijski ciklus potreban za uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu.

Taj izračun predstavljen je u ponedjeljak u sklopu otvaranja javne rasprave o prijedlogu gradskog Plana gospodarenja otpadom do 2105. godine. Radi se o vjerojatno najvećem investicijskom ciklusu koji se trenutno planira u Hrvatskoj, a njegov najveći dio – oko 2,7 milijardi kuna – trebalo bi otpasti na gradnju kapitalnog objekta cijelog sustava – postrojenja za predobradu i termičku obradu otpada. Iako je ta 'spalionica' otpada trenutno u javnosti najeksponiraniji i najkontroverzniji dio cijelog plana, valja naglasiti kako se i pored te velike investicije planira realizacija cijelog niza financijski vrlo izdašnih investicija. Primjerice, samo za povećanje kapaciteta zagrebačkih kompostana – infrastrukture potrebne za zbrinjavanje biorazgradivog otpada – planira potrošiti više od 150 milijuna kuna.

Veći dio tog iznosa, čak 110 milijuna kuna, uložit će se u gradnju nove kompostane Obrešćica, što je – za usporedbu – planirana cijena gradnje nedavno predstavljenog nogometnog stadiona s 18 tisuća mjesta u Rijeci. Uz to, 50 milijuna kuna trebalo bi se potrošiti na gradnju odlagališta za šljaku koja nastaje kao nusproizvod spalionice otpada, te još 55 milijuna za sortirnicu odvojeno sakupljanih komponenti komunalnog otpada. Daljnjih 50 milijuna kuna planira se uložiti u zamjenu i dopunu postojećeg gradskog portfelja spremnika i posuda za prikupljanje otpada, a 70 milijuna kuna predviđeni je trošak za sanaciju divljih odlagališta kojih na području grada ima više od 400.