Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovi suradnici u problemima su zbog Fonda solidarnosti jer, kako doznaje Jutarnji list, nemaju dovoljno prijavljenih projekata na temelju kojih bi povukli gotovo 2,2 milijarde kuna, a novac se treba potrošiti do lipnja sljedeće godine.

Grad Zagreb u veljači ove godine raspisao je tri poziva za dodjelu bespovratnih sredstava u područjima obrazovanja, prometne i vodoopskrbne infrastrukture, za vraćanje u prvobitno stanje objekata prije potresa, a vrijednost ukupne alokacije je 2,2 milijarde kuna, navodi dnevnik u broju od četvrtka.

Od tog iznosa, kažu izvori Jutarnjeg lista, gradu je pristiglo prijava u vrijednosti otprilike polovice novca, oko milijardu kuna, a dosad je ugovoreno daleko manje.

Tomašević je stoga prošli tjedan tražio pomoć od premijera i vlade. Zanimalo ih je što će se dogoditi s preostalim iznosom ako sve ne potroše te hoće li se prolongirati rok dokad moraju potrošiti sredstva iz Fonda solidarnosti.

U tijeku su pregovori s Europskom komisijom o produljenju roka za dodatnih šest mjeseci, kažu u gradu. Izvori Jutarnjeg lista kažu da od namijenjenih 1,2 milijarde kuna za područje obrazovanja, grad ima projekata za oko 800 milijuna kuna, a da u segmentu vraćanja u prvobitno stanje prometne infrastrukture i čišćenja terena od predviđenih 823 milijuna, imaju samo oko 200 milijuna kuna projekata. Od tih 1,2 milijarde kuna za obrazovanje, grad je dosad ugovorio samo 38,6 milijuna kuna za 15 projekata ili 3,2 posto od ukupno predviđenih sredstava.

Poziv je otvoren do kraja godine, a prema podacima otprije petnaestak dana, ukupno je prijavljeno 76 projekata obnove potresom oštećenih škola u iznosu od 677,4 milijuna kuna, dakle samo nešto više od polovice predviđenih sredstava.

Od ukupne alokacije grad sigurno neće uspjeti sve povući, odnosno neće stići iskoristiti ta sredstva i pitanje je može li se prebaciti taj novac na neke druge stavke, tvrdi sugovornik Jutarnjeg lista.

Kad je riječ o pozivu za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza te za čišćenje područja pogođenih katastrofom, čija je vrijednost gotovo 824 milijuna kuna, grad još nema nijedan ugovoren projekt. Naime, iako zagrebački mostovi nisu stradali u potresu, većina projekata koja će biti prijavljena tiče se upravo njih, donosi Jutarnji list.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost