Još ovaj mjesec Zagreb će raspisati natječaj kojim će tražiti privatne partnere za gradnju čak 10 staračkih domova, izjavio je za Poslovni dnevnik Zvonimir Šostar, pročelnik ureda za zdravstvo, rad, socijalnu skrb i branitelje. Investicijska vrijednost zavisit će od veličine doma, dijela grada u kojem će se graditi i ponuda koje će se dobiti, ali okvirno se procjenjuje da će za gradnju i opremanje svakog od njih trebati 12 milijuna eura ili ukupno 120 milijuna eura. Procjena je temeljena na bruto razvijenoj površini od osam tisuća četvornih metara i cijenom gradnje sa zemljištem i opremanjem od 1500 eura po kvadratu. Uvjeti natječaja neće biti klasično javno privatno partnerstvo u kojemu grad odredi lokaciju na kojoj ima zemljište i traži partnera koji će osim gradnje dugoročno voditi domove uz određenu naknadu. Zbog nedostatka zemljišta Zagreb traži partnere koji će na svom zemljištu napraviti domove i odmah po izgradnji ih predati gradu na upravljanje. Grad će im kroz višegodišnje razdoblje plaćati ugovorenu naknadu. Osim 10 domova za koje se traži privatni partner, Zagreb sljedeće godine planira graditi još tri staračka doma, dva putem tzv. kvazi javno-privatnog partnerstva sa svojim Zagrebačkim holdingom, te jedan super luksuzni preko svoje zaklade Zajednički put. Iz ureda su potvrdili kako su sigurni da će biti i dovoljno zainteresiranih partera jer su im se mnoge veće građevne tvrtke već nudile za investiranje po navedenom modelu. Na natječaj se ide kako bi se domovi pravilno rasporedili po gradu i kako bi se dobile što je moguće bolje ponude. Naime, natječaj će biti raspisan po različitim četvrtima u kojima domovi nedostaju. U suprotnom bi se moglo dogoditi da svi domovi budu izvan grada gdje je zemljište jeftinije. Građevne tvrtke koje imaju zemljište tako su dobile priliku za investiciju čiji povrat je jamačan. Smještaj u gradskom staračkom domu kreće se od 1900 do 2500 kuna, zavisno u kakve sobe su korisnici smješteni i koje dodatne usluge trebaju zbog svog zdravstvenog stanja.

U privatnim domovima je cijena minimalno dvostruko viša, ali kako većina umirovljenika ne može osigurati taj iznos, prijavljuju se na duge liste čekanja Grada. “U Zagrebu je samo 11 staračkih domova sa 3500 postelja jer 20 godina nije sagrađen ni jedan. Potrebe su u međuvremenu iznimno narasle. Na listama čekanja je preko 18 tisuća ljudi, od čega je oko 3500 izjavilo da su se odmah spremni preseliti u domove. To nam osigurava sigurnu popunjenost svih novih domova i prihode iz kojih će se investicija vraćati, ali ne treba očekivati da će oni biti dovoljni. Vjerojatno će grad morati pomoći. Planiramo da svi domovi budu sagrađeni u 2009. godini”, objašnjava Šostar. Što se tiče dodatna tri doma, dva se se rješavaju modelom koji se uhodao gradnjom vrtića i škola ove godine. Zagrebački holding koji nema zakonskih ograničenja u zaduživanju, diže kredit za investiciju na zemljištu koje im je prepustio Zagreb. Grad potom svojoj tvrtki plaća anuitete kojima se otplaćuje zaduženje, uvećane za 15-ak posto koji ostaju kao profit Holdinga i za nove investicije. Glavna ušteda tog modela je PDV koji se vraća Holdingu, a prednost što sav novac ostaje u povezanom, gotovo istom sustavu. No zbog povećanog obujma investicija koje Holding provodi za svog vlasnika (samo sljedeće godine trebalo bi još pet škola, pet vrtića i početak gradnje još 2000 stanova), ni oni nemaju dovoljno sredstava za još deset domova pa Zagreb ide na privatne partnere mada će u konačnici proći skuplje. Novoosnovana zaklada Zajednički put, preko koje će se graditi 13. dom, poseban je model. Umjesto da umirovljenici prepuštaju svoje stanove i kuće privatnim osobama u zamjenu za uzdržavanje, nekretninu će predavati gradu u zamjenu za smještaj u staračkom domu.