Potraga za studentskim smještajem iznimno je stresno razdoblje za studente i njihove obitelji, a rješavanje pitanja smještaja jedan je od najvećih financijskih i logističkih izazova.

POTPUNA ZABRANA

EU zabranjuje sastojak koji mnogi svakodnevno koriste, što prije ga izbacite iz kućanstva

Uzroka krize studentskog smještaja je više. Od turističkog najma, odnosno odluke iznajmljivača da stanove radije iznajmljuju turistima dnevno, zbog čega od studenata često traže da se usele tek u studenome, a isele već početkom lipnja, do činjenice da cijene nekretnina i kamatne stope neprestano rastu.

Tu je i kroničan nedostatak slobodnih nekretnina za dugoročni najam, kao i kapaciteta u domovima, koji, nažalost, pokrivaju samo manji dio studentskih potreba, zbog čega su studenti prepušteni privatnom, često, prevrtljivom i nemilosrdnom tržištu, piše Glas Slavonije.

Velik raspon cijena

Internetski oglasnik Njuškalo analizirao je oglase objavljene u prvih sedam mjeseci 2026. godine, a rezultati su pokazali kako se tržište dugoročnog najma sve jasnije dijeli na kontinentalni i obalni dio Hrvatske. Dok Zagreb, Osijek i Varaždin bilježe rast broja dostupnih stanova za najam, Rijeka, Split i Zadar suočavaju se s padom ponude.

Upravo u gradovima gdje raste broj oglasa cijene stagniraju ili padaju, a obalna tržišta bilježe veći pritisak na najmoprimce. Za studente je ta razlika posebno važna, jer manja ponuda znači i manje prostora za izbor, pregovaranje i pronalaženje stana u prihvatljivom cjenovnom rasponu.

Osijek se izdvaja kao studentima najpristupačnije tržište. Prosječna tražena najamnina u prvih sedam mjeseci iznosila je oko 580 eura, a od siječnja do srpnja pala je sa 603 na 559 eura. Istodobno je ponuda porasla za 50 posto. Kod manjih stanova najpovoljniji su Novi grad, s prosjekom od 401 eura, Donji grad s 414 i Sjenjak s 417 eura.

Važno je da Donji grad i Sjenjak pritom imaju i relativno solidnu ponudu. Raspon između najjeftinijeg i najskupljeg osječkog kvarta je 143 eura, odnosno 36 posto, što je najmanja razlika među analiziranim gradovima.

nije znanstvena fantastika

Kuća koja sama zna što trebate: U Zagrebu otvoren centar za pametni dom

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Varaždin je također povoljniji od obalnih središta, a njegova je posebnost stabilnost. Prosječna tražena najamnina u prvih sedam mjeseci iznosila je 650 eura, uz rast od samo 2,4 posto, a broj oglasa porastao je za čak 65 posto, najviše među svim promatranim gradovima. Za stanove do 55 kvadrata srpanjski prosjek bio je 533 eura.

Na obali je slika nepovoljnija, prije svega zbog pada dugoročne ponude. U Rijeci je broj oglasa tijekom sedam mjeseci smanjen za 29 posto, a prosječne tražene cijene porasle su za tri posto. Ipak, Rijeka studentima još nudi relativno širok izbor kvartova, koji kombiniraju niže cijene i redovitiju ponudu.

Gornja Vežica, Podmurvice i Krnjevo kreću se od 544 do 558 eura, Zamet je na 571 euro, a Belveder na 602 eura. Najjeftiniji je Pehlin, 498 eura, a Kantrida doseže 829 eura. Rijeka zato nije jeftina u apsolutnom smislu, ali unutar grada još postoji više cjenovnih razreda, u kojima studenti mogu tražiti kompromis između cijene, lokacije i dostupnosti.

Split pokazuje najizraženiju sezonalnost. Prosječna tražena cijena rasla je tijekom proljeća i u svibnju dosegla 1147 eura, ali se do srpnja spustila na 1055 eura. Istodobno je ukupna ponuda pala za 32 posto, što se povezuje sa smanjenjem dostupnosti stanova za dugoročni najam tijekom turističke sezone.

Nedostaje manjih stanova

Zadar je zabilježio najveći rast cijena. Prosječna tražena najamnina povećala se s 813 u siječnju na 1055 eura u lipnju, za gotovo 30 posto, a u srpnju se korigirala na 894 eura. Broj oglasa u usporedbi s početkom godine pao je za 26 posto.

Dodatni je problem vrlo ograničena ponuda manjih stanova: u srpnju ih je bilo samo 109 u cijelom gradu, a redovitu ponudu kroz svih sedam mjeseci imalo je tek pet kvartova. Višnjik je imao najveći izbor, ali i najvišu prosječnu cijenu, 847 eura. Kao najbolji kompromis izdvaja se Poluotok sa 616 eura i 12 oglasa u srpnju.

Duško Grgur, vlasnik osječke Agencije za promet nekretninama German Nekretnine i predsjednik Strukovne skupine pri HGK-u, kaže da je potražnja za dugoročnim najmom u Osijeku dosta velika, no u ponudi nedostaje manjih stanova, garsonijera, jednosobnih i dvosobnih stanova, koje studenti i najviše traže.

– Baš nedavno sam za dugoročni najam dobio dva stana površine 55 četvornih metara, jedan u Pejačevićevoj, a drugi na Vijencu Paje Kolarića. Oba su stana iznajmljena po traženoj cijeni od 550 eura, i to prvom najmoprimcu koji je došao – tvrdi Grgur, dodajući kako nije bilo cjenkanja.

Naglašava da je na osječkom tržištu nekretnina povećan broj većih stanova za dugoročni najam, od 60 do 65 kvadrata, koji se iznajmljuju za 600 eura mjesečno, i onih od 70 kvadrata, za 700 eura, te onih većih od 100 kvadrata, kojima se cijena najma kreće od 900 do tisuću eura.

Zagreb je među analiziranim gradovima jedini u kojem su se ove godine istodobno povećali ponuda i snizile tražene cijene. Broj aktivnih oglasa od siječnja do srpnja porastao je za 26 posto, a prosječna tražena najamnina pala je s 1009 na 963 eura. Ipak, gradski prosjek prikriva velike razlike među kvartovima, osobito u segmentu stanova do 55 kvadrata, koji je za studente najrelevantniji.

Najjeftinija među naseljima s redovitom ponudom bila je Utrina, s prosjekom od 517 eura, a Donje Svetice bile su na 846 eura. To je razlika od 329 eura mjesečno, odnosno od čak 64 posto. Kao racionalniji kompromis cijene i dostupnosti Njuškalo izdvaja Prečko, Voltino, Gornju Dubravu, Špansko i Knežiju.