Grad Zagreb je jedina hrvatska županija čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku viši od prosjeka EU-28 i na kraju 2016. je iznosio 147.166 kuna. 

Brži rast
Naime, prema analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK), a koja je koristila statistike Državnog zavoda za statistiku (DZS), nacionalni BDP je u 2016. iznosio 351,3 milijarde kuna, što je 3,5% više u odnosu na 2015. i predstavlja najbržu dinamiku nominalnoga rasta još od 2008., a kada je nominalni rast iznosio 7,8%. Istodobno, u promatranoj je godini zabilježena i najbrža stopa (3,5%) realnoga rasta BDP-a još od 2007., a kada je realan rast iznosio 5,3%.

"Takva su kretanja rezultat nastavka oporavljanja gospodarstva koje je počelo prethodne godine, tj. 2015., čime je prekinut negativan trend kretanja realnog BDP-a, koji je kontinuirano trajao od 2009. godine. Prekidanje negativnoga trenda rezultat je prvih povoljnijih kretanja osobne potrošnje i investicija, dok je izvoz roba i u sluga samo nastavio pozitivan trend započet 2013.

Strukturno, nominalni rast BDP-a Hrvatske u 2015. i 2016. godini rezultat je povećanja BDP-a koje je zabilježeno u svim županijama, što nije uobičajeno, tj. prije 2015. godine nominalni je rast BDP-a u svim županijama posljednji put zabilježen još 2006. godine", kažu u HGK. Dodaju da se istodobno povoljnijim kretanjima uočava i nastavak izraženoga trenda nejednakog regionalnoga gospodarskog razvoja. 

Stagnacija istoka
Naime, još uvijek je prisutna prostorna koncentriranost hrvatskoga gospodarstva, odnosno kudikamo se najviše, gotovo trećina BDP-a, Hrvatske nominalno ostvari u Gradu Zagrebu. 

Promatrano od 2008. , udjeli pojedinih županija nisu se znatnije promijenili, izuzev Zagreba čiji je udio u 2016.  bio 33,6% ili 1,7% veći od onog u 2008. Iako nije došlo do znatnijih promjena, vidljivo je da se u 13 županija smanjio udio u BDP-u Hrvatske. Uz Zagreb, udio je povećan u tri županije, dok je u njih četiri udio ostao nepromijenjen.