Podaci državne statistike pokazuju da je od 2016. nestala trećina zadruga.
Dok broj trgovačkih društava u Hrvatskoj raste, interes za zadrugarstvo i dalje je u opadanju. Najnoviji podaci DZS-a o strukturi poslovnih subjekata pokazuju da je krajem lipnja u tom obliku poslovanja registrirano bilo njih 3367, ali aktivno je bilo tek njih 673.
O maloj sklonosti zadrugarstvu govori podatak da je istodobno broj trgovačkih društava, onih registriranih, dosezao 253 tisuće, a aktivnih je bilo 145 tisuća.
Dok broj trgovačkih društava u Hrvatskoj raste, interes za zadrugarstvo i dalje je u opadanju. Najnoviji podaci DZS-a o strukturi poslovnih subjekata pokazuju da je krajem lipnja u tom obliku poslovanja registrirano bilo njih 3367, ali aktivno je bilo tek njih 673.
O maloj sklonosti zadrugarstvu govori podatak da je istodobno broj trgovačkih društava, onih registriranih, dosezao 253 tisuće, a aktivnih je bilo 145 tisuća.
Zadružno gospodarstvo, za razliku od mnogih europskih zemalja, u Hrvatskoj nije ni ranije bilo popularan model, što su analitičari povezivali s negativnom konotacijom iz doba socijalizma. No, neka istraživanja pokazuju i da je nesklonost povezana s različitim pogledima na cilj povezivanja. Iako bi suradnjom i zajedničkim nastupanjem mogli postizati bolje cijene u nabavi sirovina i kasnije u pregovorima za prodaju roba i usluga te biti konkurentniji na tržištu, zadnjih godina vidljiv je negativan trend i smanjenje broja zadruga.
Način evidencije DZS-a ponešto se, istina, promijenio u odnosu na praksu iz ranijih desetljeća, zbog čega ćemo uzeti za usporedbu podatke od rujna 2016., kada je u registraciji bilo ukupno 4223 zadruge, a aktivno njih 1092. U odnosu na tadašnje brojke, nestalo je, dakle, više od trećine aktivnih, te četvrtina ukupno registriranih zadruga.
Pad je evidentan u svim županijama, a ovom obliku organizacije definitivno su najskloniji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je registrirano 413, a aktivno 108 zadruga. Grad Zagreb ima neznatno više registriranih (415), ali znatno manje aktivnih (71), dok se izdvaja još Osječko-baranjska županija sa 261 registriranom i 73 aktivne zadruge. U pravilu, zadrugarstvu su sklonije županije na istoku Hrvatske, u dijelovima s razvijenom poljoprivredom, te u priobalju.
Najčešće su u Hrvatskoj zadruge osnovane u djelatnosti poljoprivrede, iz koje dolazi gotovo trećina svih aktivnih zadruga (244). U poljoprivredi je, međutim, najveći broj registriranih zadruga, ali tek svaka peta je aktivna. A upravo u poljoprivredi se dogodio i najveći pad njihova broja, jer je, gleda li se unatrag sedam godina, on prepolovljen. Značajnije se u zadrugarstvo u Hrvatskoj otiskuju još u djelatnosti prerađivačke industrije, u kojoj ih je trenutno od upisanih 368 aktivno 122, te u trgovini, u kojoj je registrirano 332 zadruga, s tim da je aktivna tek svaka četvrta.
Još je manja aktivnost u odnosu na broj registriranih među zadrugama u građevini, gdje je od 810 registriranih, “u pogonu” tek svaka 13. zadruga. Ima ih i u sektoru financija i osiguranja, ali značajnije po broju registriranih, jer je od ukupno 161 aktivno samo osam zadruga
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu