Poljoprivredna zadruga i vinarija Dingač, i nakon sklopljene predstečajne nagodbe konstanto u poslovnim poteškoćama, zbog višemilijunske blokade računa u trajanju od 600 dana završila je u stečaju. No, nastavlja se poslovanje, tvrdi stečajni upravitelj Ante Mrkonjić, koji u pogledu končanog ishoda postupka, kaže, pripada 'klasi optimist'.

Naime, jedna je velika razlika naspram financijskih problema koje je zadruga imala prije nekoliko godina, konkretnije kad je i država kao značajan vjerovnik prisnažila kako bi se kroz nagodbu očuvala djelatnost, a održao Dingač koji je bio i ostao perjanica njene proizvodnje s reputacijom da je služen još na dvoru cara Josipa. Danas je posrijedi stroži postupak u kojem upravitelj priprema konačno rješenje, a to je strateški partner. Izgledno je stoga, kako tvrdi, brzo i uspješno restrukturiranje te preuzimanje. "Samo što je otvoren stečaj, a već se javljaju potencijalni investitori. U odnosu na situaciju koju sam snimio čini se da će to biti izuzetno uspješan i brz postupak, u kojem bi u velikom dijelu tražbina namirili se vjerovnici, a strateški partner bi preuzeo u smanjenom opsegu obveze prema vjerovnicima.

Pritom bi natjecanje za strateškog partnera moglo pokazati i da postoji neobično velik interes", kaže Mrkonjić. Zadruga datira iz 1902. godine, preživjela je razne krize, no nakon što je izdvojena iz sastava Badela 1862, odnosno naročito u novije vrijeme gomila zalihe, koje su svojedobno iznosile i više milijuna litara. S Badelom 1862 je suradnja obnovljena, te stečajni tvrdi da se i u stečaju ona nastavlja, štoviše po njemu se i ta tvrtka može pojaviti kao strateški partner, uz uvjet "ako bude kreditno sposobna te da bolju ponudu". "Badel 1862 bi po mojem viđenju po prirodi stvari trebao biti zainteresiran za Dingač kao njegov strateški partner", kaže stečajni upravitelj.

Iz Badela 1862, koji i sam čeka na svoje rješenje u vidu investitora koji je odabran s ciljem restrukturiranja i preuzimanja kroz nastavljeni postupak predstečajne nagodbe, s tim u vezi potvrđuju dugoročnu poslovnu suradnju s PZ Dingač. Također tvrde da temeljem toga imaju i nenaplaćenih tražbina koje se moraju prijaviti u procesu stečajnog postupka. "Vrlo smo zainteresirani za očuvanje vinogradarstva i vinarstva na poluotoku Pelješcu te smo spremni ući u proces poslovnog restrukturiranja Zadruge kao strateški partner, ako će to biti jedna od opcija", odgovor je Badela 1862.  Ova je poljoprivredna zadruga u stečaju završila s oko 42 milijuna kuna dugova, i to kako doznajemo od njezinog bivšeg direktora Ante Martinovića, oko 6 i pol milijuna odnosi se na HPB, najvećeg razlučnog vjerovnika.

 Zadrugari, tj. pelješki vinogradari, koji su najviše poslovno pogođeni potražuju oko 27,21 milijuna kuna, Jadranska banka u sanaciji oko 950.000 kuna, a država oko 8,2 milijuna kuna. Riječ je o obvezama prema knjigovodstvenom stanju, a ne konkretnim prijavama u stečajnom postupku, koje su u tijeku te će biti ispitane na ročištu zakazanom u veljači. Po nekima su zadrugari kao najpogođeniji vjerovnici, a ujedno i vlasnici zadruge, odnosno dio njih i doveli Dingač u stečaj, i to tako što su dogovorene obveze iz sklopljene nagodbe htjeli prisilno naplatiti u ovrsi preko Fine, što znači alatom koji se i omogućuje kroz sklopljenu predstečajnu nagodbu kao ovršnu ispravu.

Vinogradari tako niti ove godine nisu donosili grožđe rukovođeni poslovnom neizvjesnošću po pitanju naplate, a cijeli sustav se urušio. Zadruga raspolaže s nekretninama koje su u funkciji proizvodnih pogona, dok je zemlja privatno vlasništvo zadrugara, dok posebno važan dio stečajne mase čine zalihe vina. Danas iznose nešto manje od 1,1 milijun litara, a uskoro stižu na tržište, poznatim velikim i ostalim kupcima. Stečajni upravitelj, naime, zatražio je načelnu suglasnost za njihovu prodaju od stečajnog suda, i to nakon sastanka s predstavnicima zadrugara, bivšim rukovodstvom i radnicima. Podržali su stečajni plan, kaže Mrkonjić.

No, kako su istaknuli da su narudžbe vina pred božićne blagdane velike, te bi izgubili kupce ako bi prekinuli tradiciju i obustavili prodaju u ovo vrijeme, zatražio je načelnu suglasnost od stečajnog suda, koja u biti nije niti potrebna jer se radi o odluci iz njegove domene kako bi se spriječila šteta. Zalihe je potrebno po njemu smanjivati i radi otkupa buduće berbe, a ovime se ne dira u pravo razlučnog vjerovnika HPB-a koji ima hipoteku na zalihama vina.  "S HPB-om sam dogovorio nastavak prodaje, a konkretni model, cijenu i količini danas ćemo definirati. Sredstva koja se dobiju od prodaje bit će rezervirana za razlučnog vjerovnika", kaže upravitelj dodajući da će uskoro biti formiran Odbor vjerovnika u kojem će sve skupine imati svojeg predstavnika. Uz suglasnost stečajnih tijela, zaključuje, PZ Dingač bi do ljeta mogao prijeći u ruke novog vlasnika koji će svojom financijskom injekcijom zadovoljiti i drugi vitalni interes vinogradara, a to je da se sljedeća sezona može bez problema pripremiti. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost