Zadarska županija je u 2012. godini zabilježila povećanje broja poslovnih subjekata od 22,8 posto u odnosu na predrecesijsku 2008. godinu, stoji u analizi Bisnodea.

Budući da se broj srednje velikih i velikih subjekata nije mijenjao, povećanje broja subjekata se isključivo odnosi na one male veličine. Ono što karakterizira Zadarsku županiju u odnosu na ostale županije je činjenica da nije samo rastao broj subjekata, već i broj zaposlenih. Sve kategorije subjekata prema veličini povećale su broj zaposlenih, a ukupni rast na razini županije iznosio je 2,3 posto. Od 20.396 zaposlenih u županiji, 65 posto ih radi u malim subjektima, dok u srednje velikim subjektima radi 23 posto zaposlenih.

Ovi postoci ukazuju na mnogo veću ulogu malog i srednjeg poduzetništva u Zadarskoj županiji nego li je to slučaj s prosjekom Hrvatske. Ukupan udio zaposlenih iz Zadarske županije iznosi 2,4 posto u Hrvatskoj, pri čemu je Zadarska županija svrstana na deveto mjesto. Svi poduzetnici Zadarske županije 2012. godine su uprihodili ukupno 10,43 milijarde kuna prihoda, pri čemu 59,8 posto otpada na male subjekte, a 24,7 posto na srednje velike subjekte. Jedino su u Ličko – senjskoj županiji mali subjekti imali veći udio u prihodima. Prihodi na razini županije ipak su 11 posto manji nego 2008. godine. Sličan pad dogodio se i kod poslovnih prihoda, što je utjecalo da se operativna marža malih subjekata prepolovila na 1,4 posto. Za razliku od operativne dobiti koja je pozitivna kod malih i srednje velikih subjekata, to ipak nije slučaj s neto dobiti. Mali i srednji subjekti u 2012. godini su imali 239 milijuna kuna neto gubitka.
 

Među malim subjektima, 53,2 posto ih je poslovalo s neto dobiti u 2012. godini. To je ipak određeno smanjenje u odnosu na 2008. godinu kada je profitiralo 57,9 posto malih subjekata. Kod srednje velikih subjekata, prosjek dobitaša je nešto veći te iznosi 63,9 posto. Također se i kod srednje velikih subjekata dogodio pad udjela dobitaša, s obzirom da je 2008. godine bilo 72,2 posto dobitaša. Utjecaj recesije osjetio se i kod investicija u dugotrajnu imovinu. Mali i srednji subjekti suočeni s kratkoročnim preživljavanjem, manje su usredotočeni na dugoročne projekte. Stoga su kod malih subjekata investicije niže 40,7 posto, dok su kod srednje velikih subjekata investicije manje za 55,3 posto. Ipak, pozitivni trendovi dogodili su se po pitanju izvoza. Mali subjekti povećali su prihode od izvoza 151,8 posto u odnosu na 2008. godinu, te tako izvoz čini 14,1 posto ostvarenih prihoda malih subjekata.

Solidan rast izvoza od 11,6 posto ostvarili su srednje veliki subjekti, kojima je u 2012. godini izvoz činio 25,8 posto ostvarenih prihoda. Zadarska županija izrazito je orijentirana na turizam što se vidi iz podatka da najviše malih i srednjih subjekata posluje u trgovačkoj djelatnosti, stanogradnji i hotelijerstvu. Od analiziranih subjekata, njih 22,5 posto posluje u maloprodaji i veletrgovini. Analizirajući top djelatnosti po broju zaposlenih, petina zaposlenih radi u trgovini. U prehrambenoj industriji zaposleno je 6,9 posto radnika, a  slijedi stanogradnja s 5,2 posto te ribarstvo s 5,1 posto. Ribarstvo je Ss 49,3 milijuna kuna neto dobit, najprofitabilnija djelatnost. Slijede veletrgovina s 35,4 milijuna kuna, te stanogradnja s 22,1 milijun kuna neto dobiti.