U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima. Iako se Hrvatska ubraja u vrh zemalja EU po udjelu stanovnika koji žive u vlastitoj nekretnini, to ne znači i da su te nekretnine zadovoljavajuće.

Slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine, piše Večernji list. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 od 17 godina kao i, naravno, ona punoljetna nemaju svoju sobu.

‘Izazovi i prilike na tržištu nekretnina’

Doznajte je li sad pravo vrijeme za kupnju nekretnine ili su cijene dosegle vrhunac

Profesor socijalne politike Zdenko Babić upozorava: “Problem prenapučenog stanovanja posebice pogađa veće urbane sredine u Hrvatskoj i vjerojatno je jedan od potisnih faktora za iseljavanje mladih iz Hrvatske. No u javnom prostoru, ali i u krugovima odgovornih za ekonomsku i socijalnu politiku ovaj problem gura se pod tepih i stječe se dojam da se pod utjecajem raznih lobija koji tu imaju svoje interese ovo prevažno pitanje dominantno ostavlja tržištu da ga riješi, a kako ga ono rješava, najbolje znaju mladi i mlade obitelji koje su u potrazi za adekvatnijim stambenim prostorom….Osim APN-ovih subvencioniranih kredita za mlade do 45 godina, drugih mjera skoro da i nema zadnjih godina u području stambene politike. Druge zemlje tu koriste razne instrumente poticaja poput porezne olakšice i oslobođenja kod kupnje prve nekretnine, posebnog poreznog tretmana nekretnina za dugoročni najam, posebnog poreznog tretmana s višim stopama nekretnina za kratkoročni najam itd.”

Podaci Eurostata pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1% stanovnika, u Letoniji 42,5%, u Bugarskoj 39,5%, u Poljskoj njih 36,9%, te onda slijedi Hrvatska, peta s dna ljestvice.

“Mi dolazimo u situaciju da državljani drugih država EU investiraju u nekretnine u Hrvatskoj jer im se i zbog nižeg poreznog opterećenja nekretnina ta investicija isplati… Tako raste potražnja koja podiže cijene, a mladim hrvatskim građanima i mladim obiteljima nekretnine u vlastitoj domovini postaju sve manje dostupne i zato ne čudi podatak da mladi Hrvati najkasnije u EU, s čak 32 godine, napuštaju obiteljski dom… Ako se nastavi ovakav izostanak mjera u području stambene politike, teško se može očekivati bilo kakav napredak s obzirom na trenutačne ekonomske tendencije, rastuću inflaciju, očekivani rast kamatnih stopa i vjerojatni pad realnih dohodaka… “, zaključuje Babić.