U e-savjetovanje uskoro bi trebao Nacrt prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom, potvrđuju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Riječ je o zakonskom prijedlogu koji objedinjuje 4 direktive poznate kao “Paket o otpadu” kao i novu Direktivu o smanjenju utjecaja određenih plastičnih materijala na okoliš (iz lipnja 2019.) koju i Hrvatska mora implementirati do 1. srpnja 2021.

To je ujedno i datum, potvrđuju iz resora ministra Ćorića, kad kreće zabrana stavljanja na tržište za niz uobičajenih potrošačkih jednokratnih proizvoda od plastike. E savjetovanje tako ponovno vraća u fokus pitanje kako će se to odraziti na poslovanje hrvatskih tvrtki i postoji li alternativa.

Kontra direktive

Prema mišljenju pomoćnice direktora Sektora za industriju i IT HGK i tajnice Udruženja industrije plastike i gume Gordane Pehnec Pavlović, zabrana 10 jednokratnih plastičnih proizvoda neće znatnije utjecati na naše tvrtke budući da se od tih proizvoda u RH proizvode samo slamke.

“Ali brinu nas su plastične vrećice, budući da Nacrt prijedloga ZGO predlaže zabranu stavljanja na tržište plastičnih vrećica što ne zahtijevaju navedene direktive. Ako se taj prijedlog ne promijeni dovest će do gašenja djelatnosti proizvodnje plastičnih vrećica u RH jer je već uvođenjem naplate istih njihova proizvodnja u RH pala više od 60%. U ovoj djelatnosti zaposleno je oko 800 zaposlenika čija radna mjesta ovise o toj odluci”, upozorava ona dodajući da u ovom trenutku nemaju podatke o obimu materijalne štete za gospodarstvenike koji proizvode jednokratne plastične proizvode kao ni smanjenje uvoza takvih proizvoda.

“S obzirom na aktualnu krizu, smatramo da je suvišno uvoditi mjere zabrane. Problem otpadnih plastičnih vrećica može se riješiti kroz model kružnog gospodarstva budući da u RH postoji dovoljno kapaciteta da se one recikliraju te iskoriste za proizvodnju novih vrećica. Alternativa za plastične su vrećice izrađene od drugih materijala, recimo papira i tekstila. Problem je što ti materijali ne mogu pružiti bolju higijensku i zdravstvenu zaštitu proizvoda pa iste ne mogu uvijek biti alternativa”, ističe.

Inače, u članku 16. navedenog nacrta, pored zabrane stavljanja na tržište plastičnih vrećica za nošenje čija stijenka je deblja od 15 mikrometara na prvom se mjestu navode plastični proizvodi za jednokratnu uporabu od oksorazgradive plastike –oni koji predstavljaju opasnost za okoliš i zdravlje ljudi jer se s vremenom fragmentiraju u čestice koje se trajno zadržavaju u okolišu.

No, s tržišta će tako za manje od godinu dana još nestati specificirani sljedeći plastični proizvodi: to su štapići za uši, pribor za, tanjuri i slamke, ali ne i one na koje se odnosi posebni propis koji uređuje medicinske proizvode. Zabrana se tiče i štapića za miješanje napitaka, štapića koji služe pridržavanju balona, s iznimkom onih namijenjenih industrijskim ili drugim profesionalnim namjenama i uporabi, a koji se ne dijele potrošačima, uključujući i mehanizme takvih štapića.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Plastika ‘guta’ more

Ograničenje se odnosi i na posude za hranu izrađene od ekspandiranog polistirena – npr. kao što su kutije, s ili bez poklopca, koji se upotrebljavaju za držanje hrane koja je namijenjena neposrednoj konzumaciji, a obično se konzumira iz takve posude ili je spremna za konzumaciju bez ikakve daljnje obrade.

Spremnici za napitke izrađeni od ekspandiranog polistirena, uključujući čepove i poklopce tih spremnika, kao i čaše za napitke izrađene od ekspandiranog polistirena, uključujući čepove i poklopce tih čaša, isto se nalaze na ovom popisu. Usto, dodatnom definicijom što se smatra posudama za hranu precizirano je da to uključuje i sve one koje se upotrebljavaju za brzu hranu ili druge obroke spremne za neposrednu konzumaciju, ali ne uključuju spremnike za napitke, tanjure te vrećice i omote koji sadržavaju hranu.

Svi oni osim navedenih vrećica prepoznati su i kao ozbiljan problem u kontekstu morskog smeća. U ovoj direktivi se stoga ističe da u Uniji od 80% do 85% morskog smeća čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čak 50 posto.