Tako je u studenome prošle godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8462 kune, što je 81 kunu ili 1,0% više nego u istom mjesecu 2017. godine.

Istodobno je neto plaća iznosila 6267 kuna, što je 77 kuna ili 1,2% više nego u studenome prethodne godine. Ipak, pri inflaciji koja je na godišnjoj razini iznosila 1,3%, zabilježen je pad realne neto plaće za 0,1% te pad realne bruto plaće za 0,3%. Riječ je o prvom međugodišnjem padu realnih plaća od početka 2016. godine, odnosno od kada se plaće prate prema podacima iz JOPPD obrazaca, stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore.

"Na to je dijelom utjecao visok pad plaća u nekim djelatnostima (osobito proizvodnji ostalih prometnih sredstava, odnosno brodogradnji) te prestanak baznog učinka povećanja plaća u državnoj i javnoj upravi. Istodobno je u studenome prošle godine prvi put u toj godini zabilježen brži rast nominalne neto plaće u odnosu na bruto plaću. Medijalna je neto plaća u studenome prošle godine iznosila 6100 kuna, što znači da je polovina zaposlenih primila višu, a polovina nižu plaću od navedenog iznosa. Medijalna je plaća kontinuirano niža od prosječne, što upućuje na dosta izražen utjecaj skupine visokih plaća na razinu prosječne plaće.

U takvim je okolnostima sumarno u prvih jedanaest mjeseci prošle godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8446 kuna, što je nominalno 4,9%, a realno 3,3% više nego u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6240 kuna, što je nominalno 4,2%, a realno 2,7% više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pritom je ostvareni rast realne neto plaće u prvih jedanaest mjeseci prošle godine znatnije usporio u odnosu na rast u istom razdoblju 2017. godine kada je iznosio 4,5%. Istodobno su blago smanjene i dohodovne nejednakosti među djelatnostima, pa je djelatnost s najvišom prosječnom neto plaćom imala u prvih 11 mjeseci 2017. godine 2,96 puta veću plaću od djelatnosti s najnižom plaćom, dok je u prvih 11 mjeseci 2018. godine taj raspon smanjen na 2,68 puta (Zračni prijevoz u odnosu na Ostale osobne uslužne djelatnosti). U nekim je djelatnostima sve vidljiviji pritisak koji nedostatak radnika potrebnih vještina i struka vrši na porast plaća, pa je tako iznadprosječni rast neto plaće ostvaren u djelatnosti građevinarstva (5,5%) te u trgovini (6,0%).

Rast plaća široko je rasprostranjen među europskim zemljama, na što znatnim dijelom utječe nestašica radne snage pri nepovoljnim demografskim trendovima. Među sličnim je zemljama i u studenome prošle godine zadržana situacija u kojoj bruto plaću višu od tisuću eura imaju Slovenija (1813 eura), Hrvatska (1140 eura), Poljska (1154 eura), Slovačka (1319 eura) i Mađarska (1102 eura), a slijede Crna Gora (769 eura), Srbija (591 euro) i Makedonija (586 eura).

Rast plaća nastavit će se i u narednom razdoblju, čime će plaće povećanjem raspoloživog dohotka i kupovne moći kućanstava i dalje pridonositi jačanju osobne potrošnje i time ukupnoga gospodarskog rasta. Dodatan poticaj povećanju plaća dolazi i iz daljnjih promjena u poreznom sustavu (podizanje neoporezivog iznosa za prigodne nagrade s 2500 na 7500 kuna što je već prošle godine iskoristilo 46 tisuća poduzeća za 460 tisuća zaposlenika, povećanje poreznog razreda nakon kojeg se primjenjuje porezna stopa od 36% na iznad 30 tisuća kuna, smanjenje stope opterećenja poslodavaca doprinosima za 0,7 postotnih bodova, povećanje minimalne plaće na 3750 kuna bruto), što uz dogovoreni rast plaća u državnim i javnim službama otvara prostor za daljnji rast plaća", objavila je Komora.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’