Tvornica šećera Viro započela je ugovaranje proizvodnje šećerne repu u Sloveniji i to u okolici Ormoža, kraju gdje je nekada bila šećerana koja je s radom prestala prije desetak godina.

Prema informacijama iz Slovenije ovoga bi proljeća sjetva šećerne repe za potrebe Viro Tvornice šećera trebala biti ugovorena na 500 hektara. Slovenski proizvođači koji su nekada proizvodili šećernu repu za potrebe nekadašnje šećerane u Ormožu jako su zainteresirani za ulazak i revitalizaciju ove proizvodnje i nedavno su bili u posjeti našim tvornicama i proizvođačima, potvrdio nam je Ivo Rešić član uprave Viro Tvornice šećera. 

Proizvodnja 30% veća
Viro je prošle godine imao ugovorenu proizvodnju na između 12.000 i 13.000 hektara, a plan nam je da ove godine proizvodnju šećerne repe ugovorima na oko 30 posto više površina, kaže Rešić, te dodaje kako osim u Hrvatskoj, ugovorenu proizvodnju šećerne repe imaju i u Mađarskoj i Srbiji. Predsjednik zadruge Kooperativa iz Ormoža Miroslav Kristal za slovenske je medije izjavio kako je interes za proizvodnju šećerne repe i veći, ali da su kasno počeli ugovarati proizvodnju te da bi u budućnosti površine mogle biti i veće.  

On je za slovensko Delo izjavio kako je dogovorena i okvirna cijena koja bi trebala iznositi oko 36 eura po toni šećerne repe. "Unatoč padu prosječnih cijena šećera u posljednje dvije godine, proizvodnja šećerne repe i dalje je jedna od najprofitabilnijih ratarskih proizvodnji, zbog čega se slovenski poljoprivrednici ponovo žele vratiti u nju, izjavio je Kristal. Šećerna repa na slovenskim njivama nije rasla punih deset godina od kada je zatvorena tvornica u Ormožu za koju su poljoprivrednici proizvodili više od trideset godina pa imaju tradiciju i znanje u ovoj proizvodnji. 

Do 2020. 6,5 milijuna eura
Zadnja sjetva je bila 2006 godine. U Hrvatskoj je u 2015. godini bilo zasijana šećerne repe 13.000 hektara, a Eurpska unija našim proizvođačima do 2020. godine daje godišnje više od 6,5 milijuna eura dodatno za proizvodnju šećerne repe na ukupno 23.000 hektara.  Ovaj se iznos dijeli na ukupan broj hektara, a kako je u 2015. godini bilo manje zasijano to znači da je prošle godine iz EU svakom kooperantu uz osnovni i dodatni poticaji za proizvodnju iz 2015. godine bilo plaćeno negdje između 5700 i 5800 kuna po hektaru.