Saborski zastupnik Mosta Ivan Lovrinović ocijenio je u srijedu da bi uvođenje eura za nekoliko godina bio "ubrzani put prema grčkom scenariju", SDP-ov Gordan Maras je izjavio da to nije realno, dok je Ivan Šuker iz HDZ-a kazao da je "najlakše reći da se nešto ne može".

 Prema pisanju Novog lista, predsjednik Vlade Tihomir Orešković u utorak je u Berlinu izjavio da je razgovarao s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem da se za dvije godine pokrene proces uvođenja eura, "a za četiri godine bi to bilo u potpunosti provedeno".

Upitan za komentar te izjave Lovrinović je u Hrvatskom saboru odgovorio da je njegovo mišljenje kako je to "ubrzani put prema grčkom scenariju" i da se ne treba u njega zalijetati. Pritom je podsjetio da se na taj korak nisu odlučile i neke zemlje koje su već dugo u Europskoj uniji, poput Danske, Švedske, Poljske ili Češke.

"Danska neće uvoditi (euro) jer ima tu klauzulu, Poljska je najavila odgodu do daljnjeg na neodređeno vrijeme, Češka također. Tu se ne smijemo zalijetati, jer to je jedan od ključnih alata u okviru ukupne europske politike za održavanje konkurencije nacionalnog gospodarstva", kazao je Lovrinović.

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska "neće biti spremna razgovarati o euru za deset godina, a kamo li da ga uvede". Istaknuo je i da je brzo uvođenje eura "strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a, jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu eurizaciju financijskog sustava i čitavog gospodarstva i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku" 

"Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima, a čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij", zaključio je Lovrinović.

Za uvođenje eura treba zadovoljiti pet kriterija

Za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno eurozonu, članica Europske unije mora zadovoljiti pet kriterija. Inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti ispod 3 posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mahanizmu.

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Posljednji dostupni podaci pokazuju da Hrvatskoj više od dvije godine bilježi stagnaciju ili pad potrošačkih cijena, odnosno deflaciju, u siječnju ove godine po godišnjoj stopi od 0,8 posto. Proračunski se deficit za prošlu godinu procjenjuje na razinu od oko 4 posto, a Vlada ga je nedavno usvojenim smjernicama za izradu ovogodišnji proračun procijenila na razini od 3 posto BDP-a. Hrvatski je javni dug, pak, na razini od oko 85,5 posto BDP-a.

Maras: odvojiti logično od poželjnog

Gordan Maras iz SDP-a je, pak, rekao da je nužno odvojiti ono što je logično i ono što je poželjno, a da mu se brz ulazak Hrvatske u eurozonu ne čini realnim, jer će nam trebati duže vrijeme da zadovoljimo kriterije za to. Dodao je da bi "volio da premijer objasni kako misli to ostvariti, ukoliko to želi".

No, s druge strane, kaže Maras, Hrvatska je već visoko euroizirana zemlja te "ne trebamo juriti u euro i eurozonu jer je kod nas rizik tečaja, tržišta, i svega vezanog uz euro, vrlo nizak". Ujedno, kaže Maras, postavlja se pitanje bi li uvođenje eura kao u nekim drugim zemljama dovelo do inflacije, odnosno povećanja cijena.

"Većina zemalja koje su ušle u eurozonu dobile su i inflaciju uz to, odnosno,  europske cijene. Pitanje je da li je to Hrvatskoj potrebno i zašto bismo mi jurili u to. Ne moramo juriti, Hrvatska neće imati neke pretjerane benefite. Mislim da nije realno to što Orešković govori. Ne bih htio docirati, ali neka mu savjetnici malo pojasne kako stvari stoje što se tiče ulaska u eurozonu", zaključio je Maras.

Šuker: ionako nam je sve vezano uz euro

Ivan Šuker iz HDZ-a, pak, ističe da je Hrvatska ionako već visoko euroizirana zemlja te nam je "sve vezano uz euro". Smatra i da je Hrvatskoj u interesu da uđe u eurozonu i tako riješi niza problema, posebno kao zemlji koja ima vrlo razvijen turizam.

Upitan, pak, je li realno da Hrvatska sve kriterije za ulazak u eurozonu ispoštuje za četiri godine, Šuker je odgovorio da je "najlakše reći da se nešto ne može napraviti",

"Europska komisija je jasno poslala poruku onima koji su mislili da su nešto napravili, a evidentno je da se ništa nije napravilo. To je i poruka da se te strukturne reforme konačno moraju napraviti", rekao je Šuker te dodao da mu nije jasno "zašto preko 80 posto građana Hrvatske ima štednju vezanu na euro".

"Vidite da je velika rasprava oko valutne klauzule. Sve te priče u tom trenutku nestaju. Iskreno govoreći, lako je reći ne treba ovo, ne treba ono, međutim postavlja se pitanje da nema tih osigurača i mehanizama zaštite, kolika bi bila cijena kapitala, a kolika visina kamatne stope. Na kraju krajeva, vidite da je i povećani izvoz, koji se događa u zadnjih godinu dana, posljedica toga što smo postali dio zajedničkog tržišta,  na koje pouzetnici sami izlaze i prodaju svoju robu", rekao je Šuker.