Stočni fond je potpuno devastiran. Treba ga obnoviti i količinski i genetski, posebice ako se zna da smo prije rata imali i triput više krava i dvaput više goveda nego danas, no Svjetska banka u svojoj dubinskoj analizi obnovu stočnog fonda uopće ne spominje, što je samo jedna od pogrešaka pri izradi hrvatske poljoprivredne strategije", priopćili su jučer iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef.

  I oni, poput drugih poljoprivrednih proizvođača traže jasnu strategiju utemeljenu na realnoj proizvodnji, produktivnosti i distribuciji potpora – i zadovoljni su što se krenulo u njezinu pripremu.  Ministarstvo poljoprivrede na tome je za 2,5 milijuna eura angažiralo Svjetsku banku. No puno toga, poručuju stočari, već vodi u krivi smjer.

Devastirani ruralni krajevi
"Nedopustivo je da stručnjaci Svjetske banke (SB) koji pripremaju strategiju kopiraju Zajedničku poljoprivredu politiku EU 2021.-2027. što ne može biti temelj naše strategije.  U drugim članicama EU poljoprivredna je proizvodnja drugačije organizirana i konkurentnija od domaće. Hrvatska se zadnja priključila EU, dok su druge zemlje desetljećima imale niz razvojnih faza i crpile milijarde eura za jačanje proizvodnje", tvrde iz Baby Beefa.  Dodaju kako iz SB-a ne znaju da su naša ruralna područja devastirana i nestaju te da Hrvatska, suprotno njima, nema neograničen pristup zajedničkom tržištu EU.

"Mi jesmo otvorili naše tržište, no hrvatski proizvođači malo izvoze u EU jer su se starije članice zaštitile nevidljivim mjerama. Najbolji dokaz je stalni rast uvoza hrane, a naročito u turističkoj sezoni.  Umjesto da tad poraste potražnja za domaćom hranom, jer turizam raste, ona drastično padne", kažu iz Baby Beefa. Štoviše, i SB evidentira deficit RH u razmjeni hrane s EU, tek s državama izvan EU ostvarujemo suficit. Proizvodnja od ulaska u EU drastično se smanjila, a ni navodi kako RH ima bogata poljoprivredna zemljišta (iako više od polovice nije u funkciji) te da su u našoj poljoprivredi niske cijene rada, ne drže vodu.

"Predloženo smanjenje i ograničenje budućih potpora moglo bi posve uništiti preostalu proizvodnju, a loša je i podjela po veličini proizvođača", napominju iz Baby Beefa.  Objašnjavaju kako kriterij za potpore ne smije biti veličina gospodarstva već profitabilnost i stvaranje dodane vrijednosti.  Primjerice, tovno govedarstvo na uložen novac stvara i do 10 puta veću dodanu vrijednost, dok predložene mjere izgledaju kao socijalna, a ne poljoprivredna strategija.

Više livada i pašnjaka
I iz drugih poljoprivrednih udruga i tvrtki upozoravali su da smjer nove strategije nije dobar.  Otkako su krenule potpore po hektaru udvostručili smo površine pod livadama i pašnjacima, ali nije rasla stočarska proizvodnja. 

Samo svinja smo u 2015. i 2016. proizveli 56% manje u odnosu na prosjek do 2014. Hrvatska je svojedobno izvozila junetinu za 320 mil. dolara, a danas joj fali tog mesa na domaćem tržištu, a od izvoza ostvaruje tek 32 mil. eura.

Potpore bez proizvodnje

Nelogični prijedlozi
Iz Baby Beefa smatraju kako je nelogično i da se u analizi Svjetske banke predlaže prijelaz s proizvodno vezanih plaćanja na proizvodno nevezana plaćanja jer je poznato da su se, ne tako davno, u Hrvatskoj isplaćivale velike potpore za hektare bez ikakve proizvodnje, na kojima nije proizvedena ni jedna litra mlijeka, kilogram mesa ili pšenice.