Stočni fond je potpuno devastiran. Treba ga obnoviti i količinski i genetski, posebice ako se zna da smo prije rata imali i triput više krava i dvaput više goveda nego danas, no Svjetska banka u svojoj dubinskoj analizi obnovu stočnog fonda uopće ne spominje, što je samo jedna od pogrešaka pri izradi hrvatske poljoprivredne strategije", priopćili su jučer iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef.

  I oni, poput drugih poljoprivrednih proizvođača traže jasnu strategiju utemeljenu na realnoj proizvodnji, produktivnosti i distribuciji potpora – i zadovoljni su što se krenulo u njezinu pripremu.  Ministarstvo poljoprivrede na tome je za 2,5 milijuna eura angažiralo Svjetsku banku. No puno toga, poručuju stočari, već vodi u krivi smjer.

Devastirani ruralni krajevi
"Nedopustivo je da stručnjaci Svjetske banke (SB) koji pripremaju strategiju kopiraju Zajedničku poljoprivredu politiku EU 2021.-2027. što ne može biti temelj naše strategije.  U drugim članicama EU poljoprivredna je proizvodnja drugačije organizirana i konkurentnija od domaće. Hrvatska se zadnja priključila EU, dok su druge zemlje desetljećima imale niz razvojnih faza i crpile milijarde eura za jačanje proizvodnje", tvrde iz Baby Beefa.  Dodaju kako iz SB-a ne znaju da su naša ruralna područja devastirana i nestaju te da Hrvatska, suprotno njima, nema neograničen pristup zajedničkom tržištu EU.

"Mi jesmo otvorili naše tržište, no hrvatski proizvođači malo izvoze u EU jer su se starije članice zaštitile nevidljivim mjerama. Najbolji dokaz je stalni rast uvoza hrane, a naročito u turističkoj sezoni.  Umjesto da tad poraste potražnja za domaćom hranom, jer turizam raste, ona drastično padne", kažu iz Baby Beefa. Štoviše, i SB evidentira deficit RH u razmjeni hrane s EU, tek s državama izvan EU ostvarujemo suficit. Proizvodnja od ulaska u EU drastično se smanjila, a ni navodi kako RH ima bogata poljoprivredna zemljišta (iako više od polovice nije u funkciji) te da su u našoj poljoprivredi niske cijene rada, ne drže vodu.

"Predloženo smanjenje i ograničenje budućih potpora moglo bi posve uništiti preostalu proizvodnju, a loša je i podjela po veličini proizvođača", napominju iz Baby Beefa.  Objašnjavaju kako kriterij za potpore ne smije biti veličina gospodarstva već profitabilnost i stvaranje dodane vrijednosti.  Primjerice, tovno govedarstvo na uložen novac stvara i do 10 puta veću dodanu vrijednost, dok predložene mjere izgledaju kao socijalna, a ne poljoprivredna strategija.

Više livada i pašnjaka
I iz drugih poljoprivrednih udruga i tvrtki upozoravali su da smjer nove strategije nije dobar.  Otkako su krenule potpore po hektaru udvostručili smo površine pod livadama i pašnjacima, ali nije rasla stočarska proizvodnja. 

Samo svinja smo u 2015. i 2016. proizveli 56% manje u odnosu na prosjek do 2014. Hrvatska je svojedobno izvozila junetinu za 320 mil. dolara, a danas joj fali tog mesa na domaćem tržištu, a od izvoza ostvaruje tek 32 mil. eura.

Potpore bez proizvodnje

Nelogični prijedlozi
Iz Baby Beefa smatraju kako je nelogično i da se u analizi Svjetske banke predlaže prijelaz s proizvodno vezanih plaćanja na proizvodno nevezana plaćanja jer je poznato da su se, ne tako davno, u Hrvatskoj isplaćivale velike potpore za hektare bez ikakve proizvodnje, na kojima nije proizvedena ni jedna litra mlijeka, kilogram mesa ili pšenice.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost