Prvi hrvatski fond rizičnog kapitala (VC fond) vrijedan 150 milijuna kuna, a koji se očekuje da će početi s radom 1. listopada, ulagat će primarno u mlade, razvojne tvrtke iz ICT-a, medicine, biotehnologije i životnih znanosti, doznaje Poslovni dnevnik. S druge strane, novac iz fonda neće se moći koristiti za financiranje projekata u turizmu, trgovini i nekretninama.

U prvom javno dostupnom dokumentu Svjetske banke o zajmu, koji će banka dati Hrvatskoj za osnivanje VC fonda, piše da je primaran interes omogućiti hrvatskim startupima, i to onima koji svoj razvoj temelje na znanju, da uspješno pređu “dolinu smrti”. Tako se, naime, stručno naziva nedostatak financijskih instrumenata kojima se financira početne faze razvoja novih tvrtki. Banka, naime, želi u Hrvatskoj financijskom injekcijom potaknuti stvaranje većeg broja poslovnih anđela i inicirati razvoj lokalne VC scene.

“Mlade tvrtke, koje razvoj temelje na znanju, uključujući takve startupe, igraju ključnu ulogu u izlasku Hrvatske iz recesije i povratku ka održivom razvoju gospodarstva”, tvrdi Svjetska banka. Dodaje da su Hrvatskoj takvi mali izvoznici u inovativnim nišama najbolja prilika za povećanje izvoza. U dokumentu Svjetske banke stoji da se njen odbor izvršnih direktora na tu temu trebao sastati 16. lipnja. No, izvor blizak banci očekuje da će se ta odluka donijeti početkom srpnja. Hoće li to biti dovoljno vremena da se ispune očekivanja ministra Gordana Marasa, koji je najavio da odluku o osnivanju prvog hrvatskog VC fonda želi pred Sabor uputiti 17. srpnja, tek će se vidjeti. Maras očekuje da bi fond trebao biti operativan do 1. listopada, a natječaj za društvo koje će njime upravljati želi raspisati najkasnije za mjesec i pol 
dana.

I dok je ministar Maras nakon posljednjih pregovora sa čelnicima Svjetske banke naveo da će država preko zajma osigurati 12 milijuna eura, dok će se dodatnih osam milijuna eura namaknuti od privatnih investitora, u dokumentu Svjetska banke stoje nešto stariji iznosi.

Banka je tada baratala sa 14,5 milijuna eura za VC fond, 2,5 milijuna eura za sjemenski (seed) fond i tri milijuna eura za naknadu društvu koji će upravljati VC fondom, kao i za jačanje kapaciteta Hamag-Bicroa i dodatne usluge due-dilligencea i izvješća o planiranim regulatornim i drugim nužnim reformama.

Osim novca, u dokumentu Svjetska banke otkrivaju se i neki novi detalji oko provedbe cijelog plana. Poznato je da će VC fond biti napravljen po modelu javno-privatnog partnerstva. Međutim, novost je da će privatni partneri moći biti i hrvatski mirovinski fondovi.

Privatnog partnera odredit će društvo koje će upravljati VC fondom, a koje će biti izabrano na natječaju. To će društvo biti zaduženo i da prikupi isti iznos koji će dati država. Tako barem piše u dokumentu Svjetske banke. No, posljednja najava ministra Marasa ukazuje da je država taj zahtjev smanjila za trećinu.

Prvi hrvatski VC fond ulagat će između 100 tisuća i 1,5 milijuna eura. S druge strane, sjemenski fond vrijedan 2,5 milijuna eura, Hamag-Bicro je u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta već pokrenulo. Riječ je o projektu davanja bespovratnih poticaja za investicije u startupe. Spominju se iznosi od 30 do 100 tisuća eura. No, zasad su u praksi ti iznosi manji.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Zanimljivo je da Banka inzistira da se ulaganja vrše isključivo u nematerijalnu imovinu kao i da postoji popis industrija u koje se neće ulagati. Nadalje, da traži da se ne ulaže u tvrtke gdje postoji sukob interesa između investitora i osnivača.

Darko Liović, predsjednik Uprave Hamag-Bicroa kaže da ga veseli veliki interes poduzetnika za osnivanje lokalnog VC fonda. “Tako će se osnažiti investicijska klima u Hrvatskoj, a da inovativnih projekata ima dovoljno ukazuje njih 309 u koje je Hamag-Bicro investirao dosad 306 milijuna kuna”, kaže Liović.

Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela očekuje da će ovaj projekt povećati broj startupa. “Ovo je igra velikih brojki i što je više startupa to je i više potencijala za uspjeh”, kaže Štetner.

Mihovil Barančić, direktor ZIP-a kaže da su u Hrvatskoj već nastali startupi poput Bellabeata, koji pokazuju da ćemo možda brzo naletjeti i na neke vrlo uspješne primjere.

“Ali puno važnije je da se što više poduzetnih i inovativnih ljudi uključi u razvoj, jer ako im i propadne prvi startup steći će iskustvo i uključiti se u daljnje projekte, a primjer Bugarske i njihova dva VC fonda pokazuje da to daje rezultate”, zaključuje Barančić.