Maruša Fasano uspješna je slovenska poduzetnica u Švicarskoj. Sa suprugom Colombom vodi tvrtku Sotremo, koja u Švicarskoj za više od tri tisuće kupaca nudi različite uređaje za gotovinu, a klijenti su joj banke, kasina, benzinske postaje, trgovački lanci. Nakon školovanja i karijere u različitim državama Fasano se sa suprugom odvažila ući biznis s keš-automatima, o čemu govori u novom broju magazina Poslovnog dnevnika Business People. Godine 2007. kupili u Švicarskoj tvrtku Sotremo, koja je tada imala prilično zastarjelu tehnologiju. Uz pomoć kredita i pametnog ulaganja Fasanovi su se bacili na razvoj informatičkih tehnologija, stvorili nadogradnje za keš-automate ovisno o potrebama svakoga klijenta. Maruša je financijska direktorica tvrtke, a njezin suprug vodi prodaju.

Koliko dugo već živite u Švicarskoj? Kako ste se odlučili ući baš u ovaj biznis?
Još su me od 90-ih privlačile strane zemlje, a inače sam od petnaeste godine većinu praznika provodila u inozemstvu učeći strane jezike. Kad sam čula za poznati studij ekonomije u švicarskom St. Gallenu, odlučila sam tamo upisati fakultet, poslije i doktorat.

Što ste radili nakon završetka studija i prije nego što ste sa suprugom kupili tvrtku Sotremo?
Moj prvi posao bio je strateško savjetovanje u američkoj konzultantskoj kući Bain&Company, koja je danas, zahvaljujući osnivaču Mittu Romneyju (kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju u SAD-u, op. a.), vrlo poznata i široj javnosti. U Bainu sam počela kao mlađi konzultant i nakon pet godina završila na poziciji projekt-menadžera. Vodila sam projekte iz strateškog savjetovanja diljem Europe. Potom sam pokrenula tvrtku za inovativne medije, koju sam nakon dvije godine prodala jednom istočnoeuropskom partneru. Istodobno smo ugasili poslovanje u Njemačkoj i Švicarskoj jer se ononije odvijalo prema planu. Iako sam poslije to dosta dugo doživljavala kao osobni neuspjeh, danas cijenim to iskustvo. Potom sam nekoliko godina bila neovisni strateški konzultant. Angažirala me tek pokrenuta tvrtka iz Silicijske doline kako bih razvila njihov koncept u Europi. Sa suprugom, koji je bio uspješan “key account” menadžer i direktor u srednje velikim tvrtkama, zaključila sam da je vrijeme da zajedno krenemo u nešto novo. Promotrili smo nekoliko tvrtki i na kraju odabrali Sotremo. Prvo, lider je na švicarskom tržištu, drugo, riječ je o zanimljivoj i specifičnoj niši i, treće, tvrtka ima potencijala za inovativne ideje i poslovne modele.

No, nije li neobično da je jedna Slovenka uspjela razviti upravo biznis s gotovinom, i to baš u Švicarskoj, zemlji s jakim poslovnim ljudima u financijskom sektoru?
Sotremo je poslovao već 35 godina u trenutku kad smo ga preuzeli. A osnovali ga jesu Švicarci. No, u Švicarskoj nacionalnost poduzetnika ne igra ulogu. Morate govoriti njihove nacionalne jezike, posebno ako radite u bankama i “retailu”. Kako imam i doktorat s jednoga od vodećih švicarskih sveučilišta, to puno znači.

Kako Sotremo posluje u praksi? Koliko ste klijenata imali kad ste preuzeli tvrtku, a koliko danas?
Prodajemo i održavamo sve vrste uređaja za gotovinu, kao i pripadajuće sustave, sve izuzev bankomata. Kada aparati stignu kod nas, moramo ih prilagoditi specifičnim potrebama klijenta, dodajemo posebne sofvere. Uređaje potom instaliramo u klijentovim prostorijama i educiramo njihove. Mnogi klijenti s nama potpisuju i ugovore o održavanju. Zapravo smo prodavač keš-aparata s dodatnom vrijednošću te njihov servis. Naši su klijenti uglavnom sve švicarske banke, maloprodajni lanci, tvrtke javnog prijevoza, kasina… Svatko tko radi s gotovinom naš je potencijalni klijent. U Švicarskoj imamo tri tisuće klijenata i 14.000 instaliranih keš-aparata. U posljednje četiri godine povećali smo broj klijenata za trećinu.

Što je s bankomatima?
Sotremo prodaje i održava sve vrste uređaja za gotovinu od onih za novčanice, kovanice, zatim za usitnjavanje novca itd. Imamo 50 vrsta proizvoda. Prodaja bankomata na švicarskom tržištu poseban je dio tržišta i pokriva ga tek mali broj lokalnih podružnica velikih međunarodnih kompanija. Proizvodi koje mi isporučujemo specifični su i u vlasništvu onih koji ih koriste.

Koliko imate zaposlenih? Kako ste poslovali u 2011.?
Broj naših djelatnika varira od 30 do 50. Ne otkrivamo javno financijske pokazatelje.

Možete li usporediti vođenje biznisa i poslovno okruženje u Švicarskoj sa Slovenijom ili Hrvatskom?
Ne baš. Napustila sam Sloveniju sa 20 godina. Ipak, mogu reći da su posljednjih 20 godina tržišta zemalja bivše Jugoslavije rasla, i to zato što su se otvorila za niz proizvoda kojih prije nije bilo. Švicarski biznismeni nisu te sreće i moraju razvijati inovativna rješenja. I vjerojatno raditi više. Ovo nije prvi put da je Švicarska u teškom ekonomskom okruženju. Za privatne poduzetnike s područja bivše Jugoslavije to je prvi put da su suočeni s ovakvim problemima. Suočavanje je bolno, mnoge tvrtke neće preživjeti, no one koje budu iz krize će izaći jače i bolje pripremljene za budućnost.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Što biste preporučili poduzetnicima u ovoj regiji?
Vjerujem da u regiji ima puno odličnih poduzetnika, oni jedni drugima mogu dati bolji savjet od mene. Smatram da oni poduzetnici koji su iskreno strastveni, koji slušaju i razumiju klijente imaju više izgleda za uspjeh. Nikad ne treba podcjenjivati klijente i misliti da bolje od njih znate što trebaju. Druga važna stvar su troškovi. Izdvajanje samo na ono što će vam povećati prihode bacanje je novca. Poboljšanje efikasnosti ne znači samo smanjivanje troškova nego i povećavanje zadovoljstva zaposlenika i sigurnost na poslu.