Hrvatske ceste su u svom financijskom planu za 2019. i projekcijama za 2020. i 2021. godinu, koji je prošli tjedan usvojila Vlada, zacrtale među ostalim i početak gradnje spojne ceste od čvora Vučevica na Dalmatini do čvora na Jadranskoj magistrali (DC 8) kod Kaštela.

Procijenjena vrijednost toga projekta je 870 milijuna kuna, a predviđeno je da radovi počnu 2020. Time bi Split dobio novi ulaz s A1, a koji bi preuzimao tranzitni promet s autocesta prema trajektnoj luci i obratno. Ukupna dužina te spojne ceste je osam kilometara s time što je na njenoj trasi predviđena i gradnja tunela Kozjak, dužine 2,5 kilometra.

Građeno po naputku

Izgradnjom te spojne ceste čvor Vučevica napokon bi dobio smisao. Taj čvor je u javnosti inače poznat kao Sanaderov čvor jer se preko njega najbrže stiže s autoceste do sela Dugobabe iz kojeg potječe bivši premijer Ivo Sanader.

Čvor Vučevica je sagrađen za Sanaderova premijerskog mandata 2005., a njegovu izgradnju, koja nije bila prvotno predviđena, Hrvatske autoceste su platile 62 milijuna kuna plus PDV. Ugovor za gradnju čvora Vučevica je bez javnoga natječaja dobio Viadukt, no čvor je kao podizvođač radova izgradila Skladgadnja braće Žužul.

I nakon otvaranja Dalmatine čvor Vučevica se često spominjao u medijima zbog vrlo malog prometa, što je služilo kao dokaz da je on izgrađen po Sanderovu naputku.

Tada se gradnja čvora Vučevica pravdala time da će on biti dio projekta spajanja Splita na autocestu kroz tunel Kozjak, gradnjom poduzetničke zone u Vučevici… U taj projekt se ozbiljnije krenuo 2008. kad se počela izrađivati dokumentacija no sve je stalo s gospodarskom krizom.

Financiranje iz EU

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Vlada Andreja Plenkovića je pak ponovno pokrenula taj projekt pa je na sjednici Vlade koja je održana u svibnju ove godine u Splitu, novi ulaz u Split – čvor Vučevica na A1 – tunel Kozjak – čvor na DC8 – Trajektna luka Split, proglasila jednim od projekata važni za gospodarski, prometni i cjelokupni društveni razvoj Splitsko – dalmatinske županije i grada Split.

Stoga je Vlada na toj sjednici zadužila Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da pokrenu aktivnosti potrebne za njegovo uvrštavanje na listu strateških projekata Republike Hrvatske.

Iako je za spojnu cestu od Vučevice do Kaštela već bila pripremljena cijela dokumentacija, Hrvatske ceste kreću zbog noveliranja projekta u ponovno ishođenje te dokumentacije.

U Cestama objašnjavaju da se projekt čvor Vučevica-tunel Kozjak-D8 (Kaštela)-trajektna luka Split razvija u dvije faze.

Prvu fazu predstavlja spojna cesta od čvora Vučevica na A1, kroz tunel Kozjak do državne ceste D8 kroz Kaštela, a drugu fazu spoj od D8 do trajektne luke Split.

Što se tiče prve faze, u Cestama kažu da su dosad pokrenule postupak javne nabave za izradu Studije utjecaja na okoliš s ishođenjem Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš za čvor na DC 8 i spojnu cestu od čvora Vučevica na A1 do čvora na DC 8.

Pokrenut je postupak i izrade svih vrsta idejnih i glavnih projekata s ishođenjem lokacijske i građevinske dozvole za čvor na DC 8. Postupak nabave je u tijeku i planira se, ako ne bude žalbi, navode u Cestama, otvaranje ponuda za 11.prosinca ove godine.

Što se tiče druge faze, trenutačno u Cestama pripremaju projektni zadatak za Studiju opravdanosti u sklopu pripreme za financiranje projekta iz EU fondova.

Od ostalih većih projekta u planu Hrvatskih cesta se navodi početak gradnje mosta na Savi kod Gradiške ukupne procijenjene vrijednosti 221 milijuna kuna 2019. a tad bi trebala početi i gradnja dionice spojne ceste Okučani – granica BIH, procijenjene vrijednosti 410 milijuna. Ceste u 2109. planiraju ukupne prihode od 2,98 milijardi kuna dok planirani ukupni rashodi iznose 3,13 milijardi kuna.

Ukupni prihodi Hrvatskih cesta za 2018. su, prema izmjenama i dopunama plana smanjeni s 2,66 na 2,56 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi srezanisa 2,95 na 2,36 milijardi kuna.

Tako su smanjena planirana ulaganja u prometne objekte zbog, kako se navodi u obrazloženju, lošije realizacije u odnosu na prethodni plan. A tome su kumovali među ostalim odgođeni početak radova na gradnji Pelješkog mosta te financijske teškoće izvođača radova.