U cilju fiskalne konsolidacije Vlada je danas predstavila paket s 37 reformskih mjera koje bi već u idućoj godini trebale proračunski deficit umanjiti za 2 milijarde kuna, a među kojima su primjerice povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto, više trošarine na duhan i goriva, izdvajanje pretećih usluga u javnom i državnom sektoru, ukidanje poreznih povlastica za kupnju prve nekretnine, smanjenje mirovina temeljenih na posebnim propisima, i dr.

Zakonske promjene potrebne za provedbu tih mjera donijet će se zajedno s prijedlogom proračuna za 2014. godinu početkom studenog.

U Vladi očekuju da će te mjere iduće godine deficit središnje države smanjiti za 2 milijarde kuna ili oko 0,6 posto BDP-a, u 2015. za 4 milijarde kuna ili 1,2 posto BDP-a, a 2016. za dodatnih 1,7 posto BDP-a. Tako bi 2016. deficit središnje države pao na 2,4 posto BDP-a, a deficit konsolidirane opće države na 2,8 posto BDP-a, istaknuli su predstavljajući taj reformski paket nakon sjednice Vlade potpredsjednici Vlade Milanka Opačić i Branko Grčić te ministar financija Slavko Linić.

Tako bi se proračunski deficit za iduću godinu, planiran danas prihvaćenim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike od 2014. do 2016. godine, smanjio sa 17,4 milijarde kuna na 15,4 milijarde kuna, odnosno sa 5 posto BDP-a na 4,4 posto BDP-a.

Vlada planira međustopu PDV-a, kojom se sa 10 posto oporezuju npr. ulja, šećer, dječja hrana, opskrba vodom, ugostiteljske i turističke usluge, povećati vjerojatno na 13 posto, što bi 2014. trebalo povećati proračunske prihode za oko 600 milijuna kuna.

Linić je pritom istaknuo da se još razmišlja da se iz toga isključe usluge pružanja smještaja u turizmu te 'prebace' na najnižu stopu PDV-a, koja bi se u tom slučaju podigla s 5 na 8 posto, a kako bi se ojačala konkurentnost hrvatskog turizma, jer se te usluge u okruženju oporezuju stopama između 8 i 12 posto.

Najviša stopa PDV-a, od 25 posto, neće se mijenjati.

Linić je najavio i izmjene zakona o prometu nekretninama, kojima bi se porezna stopa smanjila s 5 na 4 posto, ali i ukinula povlastica za kupnju prve nekretnine. Pojačanim nadzorom pak u sektoru nekretnina krenulo bi se u suzbijanje crnog tržišta, posebice kod iznajmljivanja nekretnina.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Najavljeno je i ukidanje ili smanjenje nekih parafiskalnih nameta, što bi, kako je kazao, prihode u proračunu umanjilo za 50 do 70 milijuna kuna, ali bi povećalo konkurentnost gospodarstva.

Planirane su i više trošarine na dizelska i benzinska goriva, kao i na duhan i duhanske proizvode, no o kolikom povećanju bi se radilo te koliki bi fiskalni učinak te mjere bio danas nije rečeno.

Reforma mirovinskog sustava bi, uz ostalo, trebala donijeti 10 posto manje mirovine ostvarene po posebnim propisima (one više od 5.000 kuna), iz čega bi bili isključeni 100-postotni invalidi Domovinskog rata te djeca poginulih branitelja, kao i odluku da se indeksacija odnosi samo na najniže, odnosno radničke mirovine.

Bitne su uštede u idućim godinama planirane kroz izdvajanje (outsorcing) ili integraciju pratećih usluga u javnom i državnom sektoru, poput čišćenja, kuhanja, pranja, ali i računovodstva, o čemu bi analiza stanja i projekt izdvajanja trebao biti dovršen do kraja ove godine.

Grčić je pritom istaknuo da primjerice samo u sustavu obrazovanja usluge čišćenja obavlja oko 8.500 radnika, a računovodstvom se bavi 8 do 10 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru.

Dodatni se proračunski prihodi očekuju i od legalizacije bespravno sagrađenih objekata – u 2014. oko 150 do 200 milijuna kuna, u idućih pet godina ukupno oko 1,2 milijarde kuna.

Tu su i očekivani učinci umirovljenja oko 12.000 zaposlenika u državnim i javnim službama koji su stekli uvjete za mirovinu, s tim da bi se dio tih ljudi zamijenio mlađima. Svima njima mijenjat će se i način obračuna plaća, kako bi se što više mnogobrojnih dodataka na plaće uklopilo u redovne plaće te se ujednačile plaće po istim platnim razredima u različitim tijelima uprave.

U sektoru zdravstva se pak samo od smanjenja izdataka za lijekove na recept očekuju oko 600 milijuna kuna ušteda, a troškovi bi trebali biti i manji nakon što se donese masterplan bolnica, koji bi npr. utvrdio koje će se medicinske usluge pružati u kojoj bolnici, a omogućio bi i smanjenje broja pratećeg osoblja, koji je u nekim, posebno županijskim bolnicama veći i od broja doktora, kazala je Opačić.

Najavila je i objedinjavanje obračuna i isplate socijalnih naknada kroz jedinstveni novčani centar, koji bi vršio i sve ostale isplate države prema pojedincima, poput porodiljnih naknada, dječjeg doplatka i dr.

Planiranom reorganizacijom državnih institucija, ustanova i ureda pak središnjice tih tijela 'grupirale' bi se u pet regija, dok bi ostali postojeći uredi postali njihove ispostave.

Grčić je pojasnio da je planirana podjela na regije Slavonije, Dalmacije, Istre s Primorjem i Ličko-senjskom županijom, sjeverne Hrvatske (Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Križevačko-koprivnička županija) te centralnu Hrvatsku, u koju bi ušli grad Zagreb te Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. No, o tome tek treba biti provedena javna rasprava.

Na predstavljanju mjera ponovljena je i namjera Vlade da se proračunski prihodi idućih godina povećaju privatizacijom, poput započetih postupaka prodaje HPB-a i Croatia osiguranja, od kojih se prihod očekuje do kraja ove ili početkom iduće godine, ali i već najavljivanom privatizacijom 11 turističkih društava.

Vlada ne odustaje niti od monetizacije autocesta od čega se, kaže Grčić, osim 22,5 milijarde kuna jednokratne uplate naknade, očekuje i 750 milijuna do milijardu kuna ušteda na kamatama u idućim godinama.

Među predstavljenim mjerama su i kontrola bolovanja, objedinjavanje javne nabave, reorganizacija pravosudnog sustava, transformacija Državnog inspektorata, preispitivanje mjera za potporu potpomognutim područjima, uključivanje agencija, fondova i zavoda van sustava Državne riznice u proračun, zamrzavanje napredovanja zaposlenih u državnom i javnom sektoru i dr.