Reguliranje platformskog rada jedna je od tema koja zaokuplja domaću javnost, i to ne samo poslovnu. U pripremi su izmjene Zakona o radu kojima će se u nacionalno zakonodavstvo prenijeti europsku Direktivu o poboljšanju radnih uvjeta u platformskom radu.
Uskoro možemo očekivati otvaranje javnog savjetovanja, a zakonska procedura trebala bi biti provedena ove jeseni. Direktiva mora biti prenesena u hrvatsko zakonodavstvo do 2. prosinca, no Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike namjerava donijeti izmjene Zakona o radu prije tog roka. O svemu tome razgovaramo s Janom Škobernom, voditeljem javnih politika za regiju Adria u Woltu.
Hrvatska je među prvim državama EU-a koje su uredile platformski rad i prije donošenja europske Direktive. Kako iz perspektive Wolta ocjenjujete postojeći hrvatski regulatorni okvir i što smatrate njegovim najvećim prednostima?
Hrvatska je u regulaciju platformskog rada ušla među prvima u Europskoj uniji i zbog toga danas kreće iz vrlo dobre početne pozicije. U zakonima već postoje važni mehanizmi poput Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER), jasno definirane odgovornosti svih sudionika, uključujući i zajedničku odgovornost platformi, te sustav koji omogućuje transparentnost i učinkovit nadzor. Upravo zato Hrvatska danas ne kreće od nule, već iz regulatornog okvira koji je u mnogim segmentima napredniji od onoga koji još razvijaju brojne europske države. Smatramo da je to kvalitetan temelj na kojem treba nastaviti graditi buduća rješenja. Zato danas može birati: ili dodatno unaprijediti ono što već dobro funkcionira ili, potencijalno, uvođenjem dodatnih regulatornih mjera umanjiti prednosti regulatornog okvira koji se danas smatra jednim od naprednijih u Europskoj uniji.
Wolt je istaknuo kako podržava implementaciju Direktive u hrvatsko zakonodavstvo. Što za vas znači kvalitetna regulacija i zašto je važno da nova pravila istodobno štite radnike, ali i omogućuju razvoj digitalnoga gospodarstva?
Wolt podržava implementaciju Direktive i vjerujemo da kvalitetna regulacija mora ostvariti dva jednako važna cilja – osigurati visoku razinu zaštite radnika i istodobno omogućiti daljnji razvoj digitalnoga gospodarstva. Ta dva cilja nisu suprotstavljena. Jasna, predvidiva i provediva pravila stvaraju sigurnost za sve sudionike na tržištu, potiču odgovorno poslovanje i omogućuju ulaganja u inovacije, zapošljavanje i razvoj novih usluga. Naš fokus nije na pitanju treba li regulirati platformski rad, nego kako doći do regulativnog okvira koji će dugoročno biti održiv za radnike, poslovne partnere i razvoj hrvatskoga gospodarstva.
U javnosti se često raspravlja o tome koje bi izmjene zakona trebale dodatno unaprijediti položaj radnika. Iz perspektive platforme, gdje vidite najveće izazove u implementaciji Direktive i što bi bilo važno zadržati ili dodatno unaprijediti u postojećem hrvatskom regulatornom okviru?
Smatram da rasprava ne bi trebala biti usmjerena na pitanje treba li dodatno regulirati platformski rad, nego kako to učiniti na način koji će biti učinkovit u praksi. Hrvatska je već uspostavila niz kvalitetnih mehanizama nadzora i transparentnosti koji su se pokazali dobrim temeljem za daljnji razvoj regulatornog okvira. Zato vjerujemo da bi trebalo zadržati ono što se pokazalo učinkovitim, poput JEER-a, jasno definirane podjele odgovornosti i sustava provjera te nastaviti jačati provedbu postojećih pravila.
Najveći izazov vidimo u rješenjima koja odgovornost automatski prebacuju na platformu, bez obzira na to ima li ona stvarnu mogućnost spriječiti određenu nepravilnost. Smatramo da odgovornost treba ostati povezana sa stvarnom kontrolom, dužnom pažnjom i mogućnošću sprječavanja štete. Takav pristup istodobno štiti radnike, potiče odgovornost svih sudionika sustava i stvara predvidivo poslovno okruženje koje omogućuje daljnji razvoj digitalnoga gospodarstva i nova ulaganja u Hrvatskoj.
Često se govori o odgovornosti platformi, no manje o tome kako odgovorno poslovanje izgleda u praksi. Kako Wolt danas osigurava usklađenost poslovanja svojih partnera i po čemu se takav pristup razlikuje od pukog ispunjavanja zakonskog minimuma?
Za nas usklađenost nije administrativna obveza, nego sastavni dio svakodnevnog poslovanja. U Woltu imamo formiran poseban Fleet Compliance tim koji kontinuirano prati partnere, provodimo interne revizije, surađujemo s nadležnim institucijama i inspekcijama, a kroz Speak Up sustav partnerima dostavljačima omogućujemo anonimno prijavljivanje eventualnih nepravilnosti. Kada utvrdimo kršenja pravila ili zakona, odmah reagiramo, a često i prekidamo suradnju s partnerima. Primjerice, tijekom 2025. i 2026. godine prekinuli smo suradnju s 21 partnerskom tvrtkom zbog razloga poput poreznih dugovanja, rizika od neisplate plaća, nedostatne dokumentacije radnika, kršenja ugovornih obveza ili nepravilnosti utvrđenih tijekom inspekcijskih nadzora.
Smatramo da odgovorno poslovanje znači kontinuirano ulagati u prevenciju, nadzor i suradnju s institucijama, a ne samo ispunjavati minimalne zakonske obveze. U tom smislu, mnogo je važnije od uvođenja pretjerano restriktivnih mjera stvoriti regulatorni okvir u kojem se platforme natječu kvalitetom usluge. Na temelju te kvalitete dostavni partneri, poslovni partneri i potrošači mogu odabrati platformu koja najbolje odgovara njihovim potrebama i koja jamči najviši standard. Zdrava konkurencija potiče stalno unaprjeđenje usluge i podizanje standarda, dok pretjerano opsežne regulatorne obveze često dovode do suprotnog učinka: tržišni se sudionici počinju natjecati u pukom ispunjavanju minimalnih zakonskih zahtjeva, umjesto u pružanju najbolje moguće usluge.
Jedna od tema o kojoj se mnogo govori su i različiti modeli rada putem platformi. Zašto je važno da hrvatsko zakonodavstvo i dalje omogućava više zakonitih oblika angažmana te kako Wolt odgovara na različite potrebe dostavljača?
Platformski rad okuplja ljude različitih životnih okolnosti, profesionalnih ciljeva i očekivanja, zbog čega jedno rješenje ne može biti jednako dobro za sve. Netko želi raditi samostalno putem obrta ili vlastite tvrtke, netko preferira zaposlenje preko partnerske tvrtke, studentski rad ili izravno zaposlenje.
Upravo zato Wolt u Hrvatskoj – jedini među platformama – omogućuje sve te zakonite modele angažmana, uključujući i mogućnost izravnog zapošljavanja. Model izravnog zapošljavanja uveli smo kako bismo dodatno osigurali stabilnost i kontinuitet usluge te ponudili još jednu mogućnost rada onima kojima takav oblik angažmana odgovara. Međutim, u praksi za taj model bilježimo znatno veći interes stranih radnika, dok se domaći dostavljači češće odlučuju za suradnju putem agregatora ili drugih fleksibilnijih oblika angažmana. To pokazuje da različiti ljudi imaju različite potrebe i da je važno zadržati više zakonitih modela rada, umjesto inzistiranja na jednom rješenju za sve. Vjerujemo da kvalitetna regulacija treba očuvati takvu mogućnost izbora, uz jednaku zaštitu prava i jasna pravila za sve sudionike tržišta rada.
Posljednjih godina Wolt je pokrenuo niz inicijativa koje nadilaze zakonske obveze – od edukacija dostavljača i suradnje s institucijama do većeg nadzora partnera i transparentnijeg algoritamskog upravljanja. Zašto ulažete u takve aktivnosti i kakav učinak one imaju u praksi?
Za nas u Woltu odgovorno poslovanje ne završava ispunjavanjem zakonskih obveza. Zato kontinuirano ulažemo u edukacije dostavljača, suradnju s institucijama, unaprjeđenje nadzora partnera i veću transparentnost algoritamskog upravljanja, uključujući ljudski nadzor nad automatiziranim sustavima odlučivanja.
Organiziramo radionice o sigurnosti u prometu s Ministarstvom unutarnjih poslova te kontinuirano unaprjeđujemo procese na temelju povratnih informacija dostavljača i partnera. S njima ne razgovaramo samo kao predstavnici kompanije, nego prije svega kao ljudi – osobno, otvoreno i iskreno, o svim pitanjima koja su im važna. Vjerujemo da se samo na temelju stvarnog međusobnog povjerenja mogu graditi kvalitetni i dugoročni odnosi. Takav pristup povećava sigurnost, jača povjerenje i pridonosi kvalitetnijem iskustvu svih koji rade putem naše platforme ili se njome koriste.
Kako vidite budućnost platformskog rada u Hrvatskoj i Europi? Što će biti najveći izazovi, ali i prilike za razvoj digitalne ekonomije u sljedećih nekoliko godina?
E-trgovina je budućnost jer svakome pruža priliku da uspije. U digitalnom okruženju svi imaju jednake šanse, a pobjednik može postati svatko tko ponudi najbolju ideju, najkvalitetnije rješenje i najveću vrijednost za korisnike. Platformski rad nastavit će se razvijati zajedno s digitalnom ekonomijom, a regulatorni okvir imat će važnu ulogu u tome koliko će Europa ostati konkurentna u odnosu na druga tržišta.
Najveći izazov bit će pronaći ravnotežu između zaštite radnika, tehnoloških inovacija i gospodarskog razvoja. Vjerujemo da će zemlje koje uspiju stvoriti stabilan, predvidiv i proporcionalan regulatorni okvir biti privlačnije za ulaganja, razvoj novih usluga i otvaranje novih prilika za rad. Sljedeći korak trebao bi biti dosljedna provedba postojećih pravila i njihovo daljnje unaprjeđenje kroz suradnju institucija, platformi i poslovnih partnera.
Kakvu ulogu platforme poput Wolta, koji surađuje s tisućama partnera, trgovaca i restorana te posluje u više od 30 hrvatskih gradova, mogu imati u dugoročnom razvoju hrvatskoga gospodarstva i tržišta rada?
Digitalne platforme danas su važan dio suvremenoga gospodarstva. Pomažu lokalnim trgovcima i restoranima da dosegnu veći broj kupaca, ubrzavaju digitalizaciju poslovanja, stvaraju prilike za dodatnu zaradu i zapošljavanje te pridonose gospodarskoj aktivnosti i poreznim prihodima. Prema analizi Copenhagen Economicsa, aktivnosti povezane s Woltom tijekom 2024. godine podržale su oko 197 milijuna eura bruto dodane vrijednosti, oko 4400 radnih mjesta te približno 76 milijuna eura poreznih prihoda u Hrvatskoj. Naš je cilj biti dugoročan partner hrvatskom gospodarstvu – kroz suradnju s institucijama, kontinuirana ulaganja u razvoj tržišta, ljudi i lokalnih zajednica te stvaranje održivog okruženja u kojem mogu rasti i lokalni poduzetnici i digitalna ekonomija.
