Vijesti / Hrvatska

Za prodaju ljekarni Tedeschi mora čekati bolja vremena

Autor: Marija Crnjak

28. studeni 2011. u 17:50

Atlantic grupa demantira spekulacije da se sprema na prodaju ljekarničkog lanca za koji bi, s obzirom na ono što je uložila za ulazak u taj biznis 2008. godine, sada dobila premalo, a i teško bi našla kupca

Atlantic ne namjerava izaći iz ljekarničkoga segmenta poslovanja, nije pokrenuo pregovore o njegovoj prodaji i ne sudjeluje u njima, vrlo je jasan odgovor tvrtke Emila Tedeschija na spekulacije o tome da je oglasio prodaju ljekarničkoga lanca Farmacia.

već od 5 € mjesečno

Pretplatite se na Poslovni dnevnik

Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.

Pretplati se i uštedi

“Atlantic grupa od ulaska u ljekarnički segment 2008. sustavno razvija ljekarničko poslovanje i proizvodnju dodataka prehrani i OTC-a, koji su važan dio naše poslovne strategije te znatno pridonose profitabilnosti ukupna poslovanja”, stoji u službenom odgovoru Atlantica. U medije je, naime, dospjela informacija da se Atlantic želi posvetiti svom core biznisu, riješiti se Farmacije te posvetiti nedavno preuzetoj Drogi Kolinskoj. Izvori Poslovnog dnevnika iz farmaceutskoga sektora smatraju da je riječ o glasinama, tim više što je za takav potez vrlo nepovoljan trenutak. U Hrvatskoj, ali ni u regiji, trenutačno ne postoji kupac za zalogaj koji Tedeschi ne bi puštao za manje od cijene po kojoj je još 2008. i tijekom 2009. preuzeo neke od najjačih ljekarni.

Atlantic ne namjerava izaći iz ljekarničkoga segmenta poslovanja, nije pokrenuo pregovore o njegovoj prodaji i ne sudjeluje u njima, vrlo je jasan odgovor tvrtke Emila Tedeschija na spekulacije o tome da je oglasio prodaju ljekarničkoga lanca Farmacia.

“Atlantic grupa od ulaska u ljekarnički segment 2008. sustavno razvija ljekarničko poslovanje i proizvodnju dodataka prehrani i OTC-a, koji su važan dio naše poslovne strategije te znatno pridonose profitabilnosti ukupna poslovanja”, stoji u službenom odgovoru Atlantica. U medije je, naime, dospjela informacija da se Atlantic želi posvetiti svom core biznisu, riješiti se Farmacije te posvetiti nedavno preuzetoj Drogi Kolinskoj. Izvori Poslovnog dnevnika iz farmaceutskoga sektora smatraju da je riječ o glasinama, tim više što je za takav potez vrlo nepovoljan trenutak. U Hrvatskoj, ali ni u regiji, trenutačno ne postoji kupac za zalogaj koji Tedeschi ne bi puštao za manje od cijene po kojoj je još 2008. i tijekom 2009. preuzeo neke od najjačih ljekarni.

U Atlanticu ne navode o kojem je iznosu riječ, no tada se govorilo o brojkama daleko iznad dotadašnje tržišne vrijednosti, što je Tedeschi izdvojio s vizijom da formira najjači ljekarnički lanac u zemlji. Bilo je to vrijeme u kojem je ljekarnički biznis naglo postao popularan jer se činilo da će upaliti lobiranje poduzetnika da se liberalizira ljekarništvo, proširi mreža ljekarni, odnosno omekšaju propisi o otvaranju novih ljekarni s obzirom na međusobnu udaljenost i broj stanovnika, te omogući i farmaceutskim tehničarima da izdaju lijekove. U utrci je uz Atlantic bila Medika sa svojim lancem Prima Pharme, ambicije su pokazivale i druge veledrogerije, čak i Belupo, a planove je imao i Konzum, no oni su ovisili o liberalizaciji. Atlantic je u tom trenutku bio financijski najjači i pokupio je šlag, no upućeni tvrde da nije uspio doći do željena tržišnog udjela od 10 posto.

Ljekarništvo je ostalo strogo regulirano, mreža nije proširena, a i postojeće ljekarne jedva pronalaze magistre farmacije, kojih nedostaje na tržištu. Tedeschi bi stoga u eventualnu prodaju sada trebao ići sa skromnim apetitima, a Farmacia usto sasvim solidno posluje. U izvješću o poslovanju Grupe u prvih devet mjeseci navodi se da Divizija Pharma (Fidifarm i Farmacia) nastavlja s dobrim ostvarenjima u 2011., s prihodom od prodaje od 267 milijuna kuna te sa 15,4-postotnim rastom prihoda ljekarničkog lanca Farmacia. Rast je ostvaren dijelom i zahvaljujući otvaranju dviju novih specijaliziranih prodavaonica (u njima nema lijekova na recept), te konsolidaciji pripojenog ljekarničkog lanca Dvoržak, bez kojeg bi rast bio 9,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U sastavu Farmacije trenutačno je 58 prodajnih jedinica, odnosno 46 ljekarni i 12 specijaliziranih prodavaonica.

Autor: Marija Crnjak

28. studeni 2011. u 17:50

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Komentari (8)

Pogledajte sve

isuskrist 29.11.2011. u 08:16

@miami: samo jednu stvar bi htio reci > kao u slucaju taksi usluga (prije samo cca 10 mjeseci taksi voznja Samobor – Pleso znala me je kostati do 450 kuna. Ne moram ni spominjati – to je totalna nepravda i katastrofa. Zato se nisam ni vozio taksijem nego sam zicao frendove da me odbace na aerodrom. Danas, kad je konkurencija tu – ta ista voznja kosta 200 kuna. Nadam se da je sve jasno. Kad govorimo u Ljekarnama jasno je da je ovo sto imamo danas – neispravno. Prevelike ‘barijere’ za ulazak na trziste, glupi propisi tipa X ljekarni na Y metara kvadratnih, kvalifikacijska struktura koja zahtjeva magistarsku titulu (znanstveni fakultet koji traje 5 godina ako se ne varam) kao uvjet da se radi u shopu koji je prakticki jedna obicna ‘butiga’ lijekove – cine ovo trziste neefikasnim i ogranicenim/dostpunim samo odredjenim igracima. Kroz razne KARTELNE udruge farmaceuta na trzistu je uspostavljen de facto monopol. Monopol na ogranicem geografskom podrucju (odredjen pravilom X ljekarni na Y metara kvadratnih) i monopol kroz barijere ulaska na trziste koje su uspostavljene ogromnom kolicinom nerazumljive dokumentacije koja je potrebna za ulazak. Liberalizacijom trzista maloprodaje lijekova pomoglo bi se malim i srednjevelikim firmama (SME) da ulaze i posluju na tom trzistu. Takodjer bi se na taj nacin otvorila veklika kolicina novih radnih mjesta. Finalni ucinak bio bi niza cijena i visa razina usluge za krajnje korisnike. Samo da dam primjer USA-a (ne govorim da su oni benchmark za ista – ali za ovaj primjer jesu): Ljekarna se tamo moze pronaci u svakom vecem Wall Martu i u Ljekarni rade ljudi koji nemaju znanstvene diplome vec associate certifikate (nesto kao visa skola). Kod se taj problem mora rijesiti ASAP! Jos jedan primjer gdje se Agencija Za Zastitu Trzisnog Natjecanja ponasa pasivno i zato Olgica Spevec mora biti zamijenjena nekim tko je kompetentniji i agilniji!

isuskrist 29.11.2011. u 08:15

@miami: samo jednu stvar bi htio reci > kao u slucaju taksi usluga (prije samo cca 10 mjeseci taksi voznja Samobor – Pleso znala me je kostati do 450 kuna. Ne moram ni spominjati – to je totalna nepravda i katastrofa. Zato se nisam ni vozio taksijem nego sam zicao frendove da me odbace na aerodrom. Danas, kad je konkurencija tu – ta ista voznja kosta 200 kuna. Nadam se da je sve jasno. Kad govorimo u Ljekarnama jasno je da je ovo sto imamo danas – neispravno. Prevelike ‘barijere’ za ulazak na trziste, glupi propisi tipa X ljekarni na Y metara kvadratnih, kvalifikacijska struktura koja zahtjeva magistarsku titulu (znanstveni fakultet koji traje 5 godina ako se ne varam) kao uvjet da se radi u shopu koji je prakticki jedna obicna ‘butiga’ lijekove – cine ovo trziste neefikasnim i ogranicenim/dostpunim samo odredjenim igracima. Kroz razne KARTELNE udruge farmaceuta na trzistu je uspostavljen de facto monopol. Monopol na ogranicem geografskom podrucju (odredjen pravilom X ljekarni na Y metara kvadratnih) i monopol kroz barijere ulaska na trziste koje su uspostavljene ogromnom kolicinom nerazumljive dokumentacije koja je potrebna za ulazak. Liberalizacijom trzista maloprodaje lijekova pomoglo bi se malim i srednjevelikim firmama (SME) da ulaze i posluju na tom trzistu. Takodjer bi se na taj nacin otvorila veklika kolicina novih radnih mjesta. Finalni ucinak bio bi niza cijena i visa razina usluge za krajnje korisnike. Samo da dam primjer USA-a (ne govorim da su oni benchmark za ista – ali za ovaj primjer jesu): Ljekarna se tamo moze pronaci u svakom vecem Wall Martu i u Ljekarni rade ljudi koji nemaju znanstvene diplome vec associate certifikate (nesto kao visa skola). Kod se taj problem mora rijesiti ASAP! Jos jedan primjer gdje se Agencija Za Zastitu Trzisnog Natjecanja ponasa pasivno i zato Olgica Spevec mora biti zamijenjena nekim tko je kompetentniji i agilniji!

Anonimno 28.11.2011. u 23:52

Što je veća kriza to ljudi više koriste uslugu farmacije .
Što je stanovništvo starije to je za farmaceute bolje .
Atlantiku je to bio dobar , vrhunski potez .
Za ogromnu lovu koju su dobili za preskupe dionice na javnoj ponudi kupili su jeftino apoteke .
Ne samo tržište za svoje proizvode već i farmaceute koje korektno i plaćaju.
Da nije Emil dignuo plaće farmaceutima mangupi bi ih još uvijek plaćali ko kmetove.
Sve u svemu bilo bi u ljekarništvu puno posla i za DORH .
Kakav je to odnos između veledrogerija i ljekarni , kakvi su rabati , kakve su to casse ?
Kakvi su to "stručni seminari" na putovima oko svijeta ?
Naravno DORH bi trebao istražiti zašto niko nikada nije tražio kamate na dugove koji su i 270 dana .
Te kamate su dobit , a na dobit treba platiti porez !

Najveći broj umrlih u USA je od NUSPOJAVA od raznih ljekova .
Do nedavno su to bile bolesti srca i krvožila .
Nemojte zobati pilule da bi vam bilo bolje !
Većina pilula lijeće placebo efektom a neke i ubijaju !

Twixer 28.11.2011. u 21:40

Kupovna moc stanovnistva pada, stanovnistvo je sve starije. Prije ili kasnije drzava ce liberalizirati taj business i smanjiti marze. Za 10 godina svaki ce Superkonzum i Merkator imati ljekarnu u svom sastavu. Kao sto u Americi ima svaki Wal-Mart ili Safeway.

Atlanticu je to bio totalni promasaj.