Ministarstvo financija već je prije sezone godišnjih odmora riješilo dobar dio od ukupno 27 milijardi kuna dospijeća državnog duga u ovoj godini (ne računajući kratkoročni dug po trezorskim zapisima). No, osim refinanciranja još jedne domaće obveznice od četiri milijarde kuna i 1,5 milijardi eura posebnog izdanja deviznih trezorskih zapisa koji se već godinama ‘rola’, radi se i na pripremama zaduživanja u cilju restrukturiranja tzv. cestarskog duga. Na strukturiranju transakcije i optimizaciji duga HAC-a, HC-a i ARZ-a u Katančićevoj rade uz savjetničku podršku investicijske banke Lazard, a računa se da će se to realizirati kroz inozemno izdanje obveznice.

'Dramatična poboljšanja'

Tim projektom, kao i vjerojatnošću podizanja (vraćanja) kreditnog rejtinga Hrvatske ovih se dana pozabavio mjesečni magazin Euromoney. Poboljšanje profila duga državnih cestarskih kompanija i podizanje investicijskog rejtinga povezuju s očekivanjima pomoći Svjetske banke u vidu pružanja djelomičnog jamstva na obveznicu koju Hrvatska planira izdati do kraja godine. Pozivajući se na više dobro upućenih osoba, u Euromoneyju ističu da se cilja na iznos oko 900 milijuna eura i rok dulji od 20 godina, pri čemu bi jamstvo Svjetske banke težilo oko 250 milijuna eura.

Hrvatskoj bi to, kažu, pomoglo u reprofiliranju cestarskog duga (za koji jamči država) teškog oko 5,2 milijarde eura, ali i u ispunjenju kriterija potrebnih za ostvarivanje cilja o ulasku u eurozonu. “Sada je Hrvatska, s rejtingom BB uz stabilne izglede, u pregovorima s agencijama za rejtinge da uz pomoć djelomičnog jamstva Svjetske banke ishodi i poboljšanje kreditnog rejtinga, i to za dva stupnja (na investicijki rang)”, prenosi Euromoney ističući “dramatična poboljšanja državnih financija”. 

Trebat će i pregovarati

Svjetska banka odobrila je 22 milijuna eura zajma i predložila jamstvo od 350 mil. eura Hrvatskoj u travnju ove godine za projekt modernizacije i obnove cestovnog sektora. 

U restrukturiranju dugova HAC-a, HC-a i ARZ-a za dio će trebati i pregovarati s kreditorima. Inače, od ukupnog cestarskog duga četiri petine je onaj prema komercijalnim bankama (većim dijelom domaćim), dok se petina odnosi na multilateralne razvojne banke. Prema Euromoneyu, uz optimizaciju poslovanja ‘cestara’ Lazard bi mogao pomoći Hrvatskoj i u otkupu Molova udjela u Ini.      

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’