Ministarstvo financija već je prije sezone godišnjih odmora riješilo dobar dio od ukupno 27 milijardi kuna dospijeća državnog duga u ovoj godini (ne računajući kratkoročni dug po trezorskim zapisima). No, osim refinanciranja još jedne domaće obveznice od četiri milijarde kuna i 1,5 milijardi eura posebnog izdanja deviznih trezorskih zapisa koji se već godinama ‘rola’, radi se i na pripremama zaduživanja u cilju restrukturiranja tzv. cestarskog duga. Na strukturiranju transakcije i optimizaciji duga HAC-a, HC-a i ARZ-a u Katančićevoj rade uz savjetničku podršku investicijske banke Lazard, a računa se da će se to realizirati kroz inozemno izdanje obveznice.
'Dramatična poboljšanja'
Tim projektom, kao i vjerojatnošću podizanja (vraćanja) kreditnog rejtinga Hrvatske ovih se dana pozabavio mjesečni magazin Euromoney. Poboljšanje profila duga državnih cestarskih kompanija i podizanje investicijskog rejtinga povezuju s očekivanjima pomoći Svjetske banke u vidu pružanja djelomičnog jamstva na obveznicu koju Hrvatska planira izdati do kraja godine. Pozivajući se na više dobro upućenih osoba, u Euromoneyju ističu da se cilja na iznos oko 900 milijuna eura i rok dulji od 20 godina, pri čemu bi jamstvo Svjetske banke težilo oko 250 milijuna eura.
Hrvatskoj bi to, kažu, pomoglo u reprofiliranju cestarskog duga (za koji jamči država) teškog oko 5,2 milijarde eura, ali i u ispunjenju kriterija potrebnih za ostvarivanje cilja o ulasku u eurozonu. “Sada je Hrvatska, s rejtingom BB uz stabilne izglede, u pregovorima s agencijama za rejtinge da uz pomoć djelomičnog jamstva Svjetske banke ishodi i poboljšanje kreditnog rejtinga, i to za dva stupnja (na investicijki rang)”, prenosi Euromoney ističući “dramatična poboljšanja državnih financija”.
Trebat će i pregovarati
Svjetska banka odobrila je 22 milijuna eura zajma i predložila jamstvo od 350 mil. eura Hrvatskoj u travnju ove godine za projekt modernizacije i obnove cestovnog sektora.
U restrukturiranju dugova HAC-a, HC-a i ARZ-a za dio će trebati i pregovarati s kreditorima. Inače, od ukupnog cestarskog duga četiri petine je onaj prema komercijalnim bankama (većim dijelom domaćim), dok se petina odnosi na multilateralne razvojne banke. Prema Euromoneyu, uz optimizaciju poslovanja ‘cestara’ Lazard bi mogao pomoći Hrvatskoj i u otkupu Molova udjela u Ini.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.A koji k.urac se nervirate.
Još malo ćemo imate leteće aute pa nam autoceste neće trebati.
Lijepo ćemo ih otplaćivati i uzgajati ambroziju na njima.
***viewer, pa zar si i ti slijep kraj zdravih očiju? zar nije u koncesiji dionica autoceste Zg-Macelj, pa ona u Istri od čega nitko od nas, ali ama baš NITKO nema nikakve koristi…zar ti misliš da bi bilo ikakve koristi da se i ostale dionice daju u koncesiju? osim naravno za koncesionara… mi bi izgubili imovinu, a protudržavni, anacionalni političari bi lovu spiskali bezveze… za njih je i George Best financijski mag, a moto mu je bio pola love sam potrošio na cugu, fufice i skupe aute, a drugu polovicu sam spiskao bezveze.. e vidiš naši spiskaju sve bezveze
P.S. i ovo kaj spominješ 18 milijardi za mirovinsko, pa dovoljno je recimo pogledat da se za zdrastveno godišnje ubere preko 20 milijardi kuna, propačuna za zdrastvo je koliko ono 5 milj , a gdje je ostatak? to je ona lova iz crnog fonda koju je Orešković uzel i platil glavnicu pa su ga smijenili odmah
DemiZon, ne radi se o rasprodaji, nego koncesiji na određeno vrijeme. Nije ovo senzacionalistički portal (bar se nadam), gdje se trebamo razbacivati frazama i floskulama. A to što moramo prodavati dobre firme, je upravo ono o čemu govorim – naša prezaduženost i gomila ljudi na državnoj sisi. Mahom umirovljenici, za koje je potrebno svake godine osigurati dodatnih 18 milrd. kuna, da bi sustav mirovinskog osiguranja uopće funkcionirao.
uhljebi će biti radosni, napuniti će se njihove jasle pred zimu, lički medvjedi im mogu biti zavidni
Uključite se u raspravu