Tržište lijekova već godinama obilježava rast potrošnje, a prošle godine ona je u Hrvatskoj dosegnula šest milijardi kuna, odnosno  milijardu kuna više nego 2014.

Svaki stanovnik Hrvatske, dakle, za lijekove prosječno tijekom godine potroši 1.257 kuna, a svakog dana tisuću stanovnika troši jednu definiranu dnevnu dozu lijeka.  To su neki od naglasaka iz analize tržišta lijekova koju potpisuju Anto Bajo, Sanja Čavić i Marko Primorac, koju je objavio Institut za javne financije u okviru serije publikacija Fiscus, usmjerene na odgovorno upravljanje financijama javnog sektora. 

Potrošnja lijekova u tom je smislu važna tema jer lijekovi predstavljaju bitan dio troškova zdravstvenog sustava, a trenutno je ta tema aktualna i u kontekstu zadnjeg seta poreznih promjena i skorim početkom primjene snižene stope PDV-a i za tzv. bezreceptne lijekove. U strukturi potrošnje lijekova najveći udjel imaju oni za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori (21% ukupno prodanih lijekova, uključujući i izvorne u skupini skupih), a zbog povećane učestalosti zloćudnih bolesti posljednjih godina značaj tih lijekova raste.

Približno svaka sedma kuna (14,6%) odlazi za lijekove koji djeluju na živčani sustav, a tek malo manji (13,4%) je udjel onih s djelovanjem na kardiovaskularni sustav, s tim da cijene tih lijekova posljednjih godina imaju padajući trend.  Osim što s rastom ekonomskog blagostanja pacijenti traže više suvremenih lijekova, a proizvođači se koriste sve agresivnijim marketingom, očekivanja pacijenata povećavaju se i s napretkom medicinske znanosti, zbog čega izdaci za lijekove često rastu brže od stope rasta BDP-a.

To pak utječe na financijsku održivost zdravstva namećući posebnosti tržišta lijekova u vidu politike cijena i općenito stroge kontrole i regulacije.  Istodobno, jedno od njegovih obilježja su i stalni razmjerno veliki iznosi dospjelih nepodmirenih obveza države, tj. njezinih bolnica  prema veledrogerijama i farmaceutskim tvrtkama. Godišnji iznosi nepodmirenih računa za lijekove rijetko su manji od pola milijarde kuna. Lani su bili 482 mil. kuna ili 93% ukupnih dospjelih obveza zdravstvenih ustanova, ističe se u analizi.

Akumulirane obveze periodično sanira država zaduživanjem, a dobavljači su uglavnom  strpljivi jer znaju da će se i uz prekoračenje rokova dospijeća ipak naplatiti (uz penale zbog prekoračenja).  Na kraju analize navodi se preporuka Vladi da državne bolnice racionalnijim poslovanjem moraju smanjiti dospjele obveze ispod 300 milijuna kuna, a Vlada ih mora evaluirati prema kriteriju kontrole troškova i sprečavanja nastanka novih nepodmirenih obveza prema dobavljačima.