Dogodine bi u turizmu trebalo biti 40 posto više investicija. Turističke tvrtke planiraju uložiti podjednako kao ove godine, otprilike 376 milijuna, a pravi mali investicijski bum sprema se u javnom sektoru. Županije, gradovi i općine, mahom kroz EU projekte, planiraju turističke projekte u vrijednosti od oko tristo milijuna eura, dvjestotinjak milijuna više nego u ovoj godini.

To su podaci iz ankete Ministarstva turizma, na koju se odazvala 61 turistička kompanija i većina županija, a u njima nema jednog od najiščekivanijih projekta u domaćem turizmu, stomilijunske investicije u Kupare. Za taj je ambiciozni pothvat natječaj završio tek u prošli petak, a jučerašnje otvaranje ponuda otkriva da je interesent samo jedan: Avenue grupa, sa sjedištem u Beču iza koje navodno stoji ruski kapital. Prođe li njihova ponuda, u Kupare će vjerojatno doći i poznati svjetski lanac Marriott s hotelskim brendom Ritz Carlton. Predstavnik Avenue grupe Ivan Paladina kazao je jučer da su sva tražena jamstva predana te da bi u Kuparima najprije gradili dva hotela s pet zvjezdica i 400 soba.

"Apsolutno smo zadovoljni, investitor možda jest jedan, ali je vrijedan. Pogotovo što namjerava dovesti i Marriott", kaže Mladen Pejnović, čelnik Državnog ureda za upravljenje državnom imovinom (DUUDI), koji napominje kako nije nemoguće da odluka padne u idućih desetak dana. Na brzini bi se dobilo upravo time što je Avenue grupa priložila sva potrebna jamstva. Nekima od zainteresiranih investitora to je, kako se neslužbeno doznaje, bilo nepremostiva zapreka. Ponajveće je iznenađenje da se na natječaj nisu javili Karisma Hoteli Adriatic, spoj Todorićeva Agrokora, meksičkog lanca Karisma i njemačkog turoperatora TUI.

Odustalo je još četvero zainteresiranih, koji su kao i Karisma iskazali interes, no vjerovalo se da je upravo Karisma neupitna i da je praktički nastala ponajprije radi Kupara. Iz te kompanije, koju vodi bivši ministar turizma Veljko Ostojić, jučer nije bilo komentara. Aktualni ministar Darko Lorencin ne smatra neuspjehom što je pet od šest načelno zainteresiranih investitora odustalo i što se tijekom natječaja nije pojavio niti jedan novi. "Nisam razočaran, nije lako naći investitora sa sto milijuna kuna koji je, pritom, mogao pribaviti sva potrebna jamstva. Išli smo na ruku investitorima, ali morali smo se osigurati i da projekt ne završi kao Haludovo", kaže Lorencin, koji uzlazne investicijske trendove ilustrira podatkom da je u prvih devet mjeseci ove godine HBOR odobrio 133 kredita u iznosu od 1,05 milijardi kuna.