Ukupno 250 milijuna kuna u iduće tri godine država će uložiti u informatizaciju bolnica, a kome će se povjeriti provedba tog zahtjevnog posla, znat će se za oko mjesec dana. Naime, ovih dana Vlada će objaviti natječaj za informatizaciju dva klinička bolnička centra i pet kliničkih bolnica – Kliničkog bolničkog centra Zagreb, KBC Rijeka, KB Split, te KB Merkur, Sveti Duh, Dubrava i Bolnica sestara milosrdnica.
“Riječ je o sedam najvećih bolničkih sustava i ako projekt tamo uspije, znat ćemo da će uspjeti u svim bolnicama u zemlji. To je važno jer je informatizacija bolnica vrlo osjetljiv posao”, istaknuo je ministar zdravstva Neven Ljubičić potvrdivši da se upravo usklađuju zadnje odredbe natječaja. Objedinjavanje računovodstva i izravna veza s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo glavni je zadatak budućeg autora softvera koji bi trebao omogućiti maksimalnu transparentnost tijeka novca, a time konačno uvesti i objektivnu kontrolu troškova – danas najvećeg problema hrvatskog zdravstva. Najviše novca vrti se, naravno, u bolnicama.
“Točno će se znati koliko je utrošeno po liječniku i po pacijentu, što je najvažniji podatak koji želimo dobiti, tvrdi Ljubičić. Kako je riječ o vrlo skupom poslu Vlada nije željela ići u pilot-projekt već će se najjeftinijem ponuđaču s najboljim programskim rješenjem povjeriti čitav posao.”

To dakako ne mora biti jedna, već nekoliko tvrtki koje će udružiti pamet, za razliku od prethodnog pokušaja koalicijske Vlade koji je, zapravo bez mnogo obrazloženja, zaustavljen nakon izbora. Naime, prije gotovo četiri godine započet je pilot u kojem su sudjelovale četiri bolnice i četiri velike tvrtke koje su pristale besplatno izraditi softver, a po završetku je Ministarstvo zdravstva koje je vodio Andro Vlahušić trebalo presuditi koji je model najuspješniji. Najozbiljnije je posao shvatila tvrtka Ericsson Nikola Tesla kojoj je povjerena Dubrava, a u plodovima starog projekta još danas uživa petstotinjak zaposlenika te bolnice. Iako je Ericsson tom prilikom ostao bez značajnih sredstava jer mu država (ni bolnica, što nije ništa čudno) nikad nije platila korištenje softvera za KB Dubrava, neslužbeno doznajemo da će se ta tvrtka javiti i na novi natječaj. To je i očekivano jer Ericsson s državom surađuje na drugom segmentu informatizacije zdravstva, u sustavu primarne zdravstvene zaštite. I to je Vlahušićev projekt, no taj je uz neke izmjene preživio smjenu vlasti (sad ga servisiraju E-Hrvatska i Fakultet elektrotehnike i računarstva), a pri kraju je informatizacija opće obiteljske medicine.
“Taj je projekt imao jedan nedostatak koji smo otklonili. Prvo se mislilo da će se svi podaci o pacijentima koncentrirati u Ericssonu koji bi bio dispečerski centar, što nam nije odgovaralo zbog zaštite osobnih podataka”, pojasnio nam je Ljubičić. Dakle, centrala će po novom biti u HZZO-u (osnovat će se i rezervna lokacija) i imat će izravnu vezu s ordinacijama te HZJZ-om. Portal HZZO-a već je proradio, a u tijeku je natječaj za portal Zavoda za javno zdravstvo. Za početak će brzina protoka informacija obuhvaćati oko 600 korisnika u sekundi, no to se planira povećati. Do kraja godine oko 2600 liječnika opće medicine izradit će elektronske kartone svojih pacijenata – pristup kartonu imat će samo liječnici koji će imati smart kartice (svaki pacijent će imati svoj pin kod). Zaštita osobnih podataka osigurana je, jamče autori, putem dvanaest mehanizama iako standard propisuje tek sedam. Za informatizaciju primarne zdravstvene zaštite dosad je utrošeno 80 milijuna kuna, samo u ovoj godini iz proračuna se izdvaja 40 milijuna. Upućeni procjenjuju da će nas informatizacija čitavog sustava, uključujući i uvođenje smart kartica za sve osiguranike, u konačnici stajati više od milijardu kuna, a čitav posao mogao bi biti gotov tek za desetak godina.

Elektronski kartoni koriste se u EU

Dok smo mi praktički još na početku, u zemljama EU većina liječnika opće medicine već godinama koristi elektronske kartone. Velika Britanija radi na računalnoj mreži koja će spajati sve ordinacije opće medicine, bolnice i ljekarne. Mreža bi trebala proraditi do 2010. godine, a ulaganja za sada iznose šest milijardi funti. Njemačka smart kartice za svoje građane planira uvesti već ove godine. Informatizacija je u Francuskoj započeta prije jedanaest godina spajanjem triju bolnica jer je tadašnji sustav bio nepregledan i neupotrebljiv.

250 mil. kuna informatizacija sedam bolničkih centara
80 mil. kuna dosad izdvojeno za primarnu zaštitu
40 mil. kuna za informatizaciju iz proračuna za 2006.