Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Za centre za gospodarenje otpadom do 397 milijuna eura

Autor: Marija Brnić
20. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Uspostava centara trebala bi biti završena za pet godina, rekla je ministrica Marina Matulović-Dropulić

Vlada je jučer prihvatila plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. godine, kojim se predviđa uspostava cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom, sanacija postojećih odlagališa i takozvanih crnih točaka te regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zajednički centri
Uspostava centara za gospodarenje otpadom, kako je istaknula resorna ministrica Marina Matulović-Dropulić, trebala bi biti završena za pet godina, a taj posao stajat će od 350 milijuna eura do 397 milijuna eura, ovisno o tomu hoće li se centri osnivati u svakoj županiji ili će se više županija organizirati i graditi zajednički regionalni centar, što je, kako je kazala ministrica zaštite okoliša, jeftiniji i racionalniji koncept. Već se, po njezinim informacijama, razgovara o zajedničkim centrima u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, te u Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. U financiranju gradnje centara za gospodarenje otpadom oko 80 posto sredstava osigurali bi država, koja bi među ostalim osigurala i zemljište, te lokalne jedinice, kao i sredstva iz pretpristupnih fondova EU, dok bi oko 20 posto sredstava došlo kroz javno-privatno partnerstvo. Marina Matulović-Dropulić pozvala je sve zainteresirane gospodarstvenike da se uključe u projekt, istaknuvši kako “centri za gospodarenje otpadom nisu smetlište, nego industrijski pogoni.” Županije do kraja godine moraju definirati lokacije na kojima će se graditi centri. Osnove gospodarenja otpadom u osmogodišnjem planu, kako je naglasio premijer Sanader, dane su kroz sustav primarnog izdvajanja otpada kao korisne sirovine, zatvaranje i sanacija svih današnjih službenih odlagališta kroz daljnjih pet godine te izgradnju centara za gospodarenje otpadom, a što je posebno važno i za premijera “okosnica” Plana, više neće biti odlaganja otpada na otocima. Ministrica je izvijestila i kako je dosad prikupljeno 1,5 milijardi plastičnih boca, 33.000 tona automobilskih guma, 2100 olupina automobila, te više od 1,6 milijuna tona otpadnih ulja. Doneseni su i posebni pravilnici o skupljanju baterija i akumulatora, medicinskog otpada, te elektroničkog otpada, a na poslovima skupljanja i prerade otpada zaposleno je više od 2,5 tisuće ljudi, a za sanaciju odlagališta osigurano je 2,9 milijardi kuna.

Vlada je jučer prihvatila plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. godine, kojim se predviđa uspostava cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom, sanacija postojećih odlagališa i takozvanih crnih točaka te regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom.

Zajednički centri
Uspostava centara za gospodarenje otpadom, kako je istaknula resorna ministrica Marina Matulović-Dropulić, trebala bi biti završena za pet godina, a taj posao stajat će od 350 milijuna eura do 397 milijuna eura, ovisno o tomu hoće li se centri osnivati u svakoj županiji ili će se više županija organizirati i graditi zajednički regionalni centar, što je, kako je kazala ministrica zaštite okoliša, jeftiniji i racionalniji koncept. Već se, po njezinim informacijama, razgovara o zajedničkim centrima u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, te u Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. U financiranju gradnje centara za gospodarenje otpadom oko 80 posto sredstava osigurali bi država, koja bi među ostalim osigurala i zemljište, te lokalne jedinice, kao i sredstva iz pretpristupnih fondova EU, dok bi oko 20 posto sredstava došlo kroz javno-privatno partnerstvo. Marina Matulović-Dropulić pozvala je sve zainteresirane gospodarstvenike da se uključe u projekt, istaknuvši kako “centri za gospodarenje otpadom nisu smetlište, nego industrijski pogoni.” Županije do kraja godine moraju definirati lokacije na kojima će se graditi centri. Osnove gospodarenja otpadom u osmogodišnjem planu, kako je naglasio premijer Sanader, dane su kroz sustav primarnog izdvajanja otpada kao korisne sirovine, zatvaranje i sanacija svih današnjih službenih odlagališta kroz daljnjih pet godine te izgradnju centara za gospodarenje otpadom, a što je posebno važno i za premijera “okosnica” Plana, više neće biti odlaganja otpada na otocima. Ministrica je izvijestila i kako je dosad prikupljeno 1,5 milijardi plastičnih boca, 33.000 tona automobilskih guma, 2100 olupina automobila, te više od 1,6 milijuna tona otpadnih ulja. Doneseni su i posebni pravilnici o skupljanju baterija i akumulatora, medicinskog otpada, te elektroničkog otpada, a na poslovima skupljanja i prerade otpada zaposleno je više od 2,5 tisuće ljudi, a za sanaciju odlagališta osigurano je 2,9 milijardi kuna.

Plinovodna mreža
Vlada je izviještena i o pregovorima za sklapanje ugovora o jamstvu s Europskom investicijskom bankom za projekt “Plinacro – plinovodi II”, koji bi ta banka financirala sa 190 milijuna eura kredita. U plinovodnu mrežu do 2012. godine Hrvatska namjerava uložiti 443 milijuna eura, od čega će 190 milijuna osigurati Europska investicijska banka, dok će se ostatak sredstava osigurati iz domaćih izvora, rečeno je na sjednici Vlade.

Odluka o prodaji dionica Ine

Vlada je jučer usvojila odluku o načinu prodaje, cijeni, posebnim pogodnostima, vremenu i uvjetima prodaje Ininih dionica zaposlenicima i bivšim zaposlenicima u grupi Ina. Zaposlenici će imati pravo na kupnju osam dionica, a svi sa stažem duljim od godinu dana u prvom krugu upisa imat će pravo na kupnju još deset dionica. Referentna cijena bit će ona iz javne ponude, odnosno 1690 kuna, a na nju će se obračunavati osnovni popust od 5 posto, uz dodatnih 1 posto popusta za svaku godinu staža za zaposlenike koji su u toj tvrtki dulje od godine dana. U drugom krugu, ostane li dionica nakon prvoga kruga, moći će sudjelovati samo zaposlenici sa stažem duljim od godinu dana, no u drugom krugu dionice će se upisivati po referentnoj cijeni bez popusta. Prodaja 700.000 redovnih dionica, odnosno 7 posto dionica Ine, započet će nakon potvrde popisa zaposlenika koji će ostvariti pravo na kupnju dionica, koji trebaju izraditi Ina i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Autor: Marija Brnić
20. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close