Za godinu dana Hrvatska će znatno unaprijediti svoje mogućnosti zračnog i pomorskog nadzora svog dijela Jadranskog mora, kao i ZERP-a.

Vlada Andreja Plenkovića, očekuje se, do kraja tjedna odobriti natječaj za nabavu šest besposadnih letjelica, a u prosincu i natječaj za nabavku šest brzih patrolnih brodova, koji su namijenjeni za civilne, ali i vojne potrebe. Natječaj raspisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, koje za te projekte povlači sredstva iz Operativnog programa EU za ribarstvo i pomorstvo, a obje nabave vrijedne su 131,25 milijuna kuna bez PDV-a.

Od toga, EU sufinancira 70 posto iznosa.  Dva ministra, poljoprivrede Tomislav Tolušić i obrane Damir Krstičević, već su potpisali sporazum o nabavi i korištenju besposadnih letjelica, a za patrolne brodove još vode razgovore o definiranju suradnje, jer postoje još neke zakonske prepreke za zajedničko korištenje brodova. Ovakva dualna civilno-vojna uporaba zajedničkih sredstava za nadzor već je uobičajena i uigrana unutar EU, gdje se sufinancira dominantno civilna svrha, no ona je, kada su u pitanju sustavi sigurnosti, danas ionako spregnuta s vojskom.  

U konkretnom slučaju, Ministarstvo poljoprivrede kao nositelj natječaja i inicijative, zadovoljit će potrebe osiguranja i opstanka ribolovnog gospodarstva, jer će se po prvi puta moći posebno nadzirati najbogatija područja u koja se ilegalno zalijeću strane ribarske brodice, a vojska će dio letjelica i brodica koristiti za svoje namjene.  Ministar Krstičević već je najavio da će sljedeće godine Hrvatska već moći rabiti besposadne letjelice u otkrivanju požara i piromana. Dogovor dva ministarstva bio je nužan zbog toga što će glavni ili isključivi dio osoblja i posada za operativnu uporabu letjelica, a i brodova, dati Hrvatska ratna mornarica i Obalna straža.  

Nabavka letjelica čini i veći financijski dio ovog paketa s predviđenih 112,5 milijuna kuna bez PDV-a, a za šest brzih patrolnih brodova 18,75 milijuna kuna bez PDV-a, no uz mogućnost povećanja iznosa.  Barem bi dvije zemaljske stanice na obali bile opremljene za prihvat i uporabu besposadnih letjelica, s time da će one biti mobilne i moći će se lansirati s puno većeg broja improviziranih uzletišta. Ugovor za nabavku letjelica bit će potpisan do kraja 2017., a isporuka je planirana u drugoj polovici 2018. Natječaj za patrolne brodove starta u prosincu ove godine, a planirana je isporuka prva dva broda u zadnjem kvartalu 2018., te svih ostalih u 2019.  

Prema traženim tehničkim karakteristikama natječaja jasno je da Hrvatska traži besposadne letjelice nižeg, odnosno srednjeg dometa. Ukupna masa letjelice pri polijetanju je 150 kg, minimalni domet 120 km, a istrajnost u zraku najmanje 6 sati. Kako je riječ o prilično malom dometu prednost u natječaju će, naravno, imati one ponude koje će za iste ponuđene novce moći ostvariti i znatno veći domet, a poželjno je i duže trajanje leta od 10 do 20 sati.  Natječaj uvjetuje da se istodobno može upravljati s više letjelica, čime se onda de facto produžava i domet i duljina leta. Predviđeno je da letjelica leti na visini od 1000 do 4000 metara iznad razine mora, što je uz upotrebu preciznih i sofisticiranih kamera i najpogodnija visina.

Letjelice će morati imati mogućnost ručnog i automatskog praćenja cilja, uz mogućnost pasivne navigacije po planiranim točkama. Moraju posjedovati i sustav za automatsko slijetanje, te sustav automatskih procedura povratka na uzletište u slučaju gubitka signala. Isporučitelj preuzima i obvezu izobrazbe i obuke 15-ak instruktora za korištenje i održavanje sustava, a životni vijek besposadnog sustava je minimalno 15 godina. Letjelica mora imati sposobnost minimalno 1430 sati leta godišnje. Kod odabira ponude Tolušićevo će ih ministarstvo osim po cijeni vrednovati i po nefinancijskim kriterijima, odnosno dometu, istrajnosti i ponuđenom jamstvu. Osnovni preduvjet za natjecanje je da je proizvođač već dokazan i da je u protekle tri godine već utržio na prodaji ovakvog sustava minimalno 6 milijuna eura.

Prije samog donošenja odluke, jedan od preduvjeta je i da hrvatski tim obavi i testiranje sustava. U dva ministarstva zadovoljni su da konačno kreće realizacija dugo pripremanih projekata koji štite teritorij pod našom jurisdikcijom. Njima ćemo se, smatraju, podići među najopremljenije inspekcijske službe u Europi, a ujedno će novi sustav nadzora omogućiti i dobru podlogu radu drugih ministarstava i službi koje se brinu za nepovredivost granica. Sada ribarska inspekcija za nadzor koristi šest plovila, Obalna straža 9, a njoj su na raspolaganju i dva Pilatusa, te četiri helikoptera. Potporu nadzoru na moru daje i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture sa 48 plovila, te MUP sa svoja 74. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju