U 2021. u Hrvatskoj je utrošena 3,1 milijarda kuna sredstava državnog proračuna za aktivnost istraživanja i razvoja (IR-a). Najveći udio sredstava državnog proračuna za IR u 2021. izdvojen je za sektor visokog obrazovanja (72,2%).

Slijedi državni sektor s 26,4%, a najmanje je sredstava bilo namijenjeno poslovnom sektoru (0,4%) i privatnome neprofitnom sektoru (0,4%). Prema društveno-ekonomskim ciljevima, najviše sredstava državnog proračuna za IR u 2021. bilo je utrošeno za cilj Opće unapređenje znanja: IR financiran iz fondova visokih učilišta (64,7%).

Slijedi cilj Opće unapređenje znanja: IR financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih učilišta) s 23,4%, a najmanje sredstava bilo je utrošeno za cilj Obrana (0,1%). U tom se segmentu prema statističkim pokazateljima najviše izdvaja Francuska.

Planirana sredstva za IR iz državnog proračuna u 2022. (prema donesenom proračunu za 2022.) iznosila su 3,3 milijarde kuna, od čega je više od polovice sredstava (59,4%) planirano za cilj Opće unapređenje znanja: IR financiran iz fondova visokih učilišta.

Inače se u prosjeku u EU u istraživanje i razvoj godišnje uloži oko 2,3 posto BDP-a, a kod nas samo 1,3 posto, govore brojke europskih statističara. Što je zemlja bogatija, to su izdašnije i milijarde uložene u istraživanja.

Primjerice, Švedska i Belgija ulažu najviše, 3,5 posto svog godišnjeg BDP-a, slijede Austrija s 3,2 posto, te Njemačka, Danska i Finska, svaka s po 0,1 bod manje od druge, te Francuska s 2,4 posto. Hrvatska ipak nije na samom začelju po tom pitanju jer je čak sedam zemalja u lepezi od 0,5 do 1,2 posto BDP-a usmjerenog na istraživanja.