Kineska vlada je s američkim Westinghouse Electricom, u vlasništvu japanske Toshibe, potpisala ugovor o izgradnji četiri nuklearna reaktora u vrijednosti između 5 i 8 milijardi dolara. Na natječaju je sudjelovala i francuska Areva te ruski Atomstroiexport, no nakon dvije godine intenzivnog lobiranja posao je dobio Westinghouse, što je velikim dijelom rezultat političkih odnosa između Kine, SAD-a i Japana.Naime, posljednjih mjeseci Amerikanci su se žestoko obrušili na Peking zbog održavanja slabog tečaja juana i time poticanja izvoza, što stvara veliku neravnotežu u američkoj vanjskotrgovinskoj bilanci. Ministar za energetiku SAD-a Samuel Bodman je prilikom potpisivanja ugovora izjavio kako posao predstavlja znatan korak prema naprijed u odnosima dviju zemalja, posebice u pogledu bilateralnih trgovinskih odnosa i osiguranja opskrbe energijom. Napomenuo je kako će izgradnja kineskih nuklearnih postrojenja otvoriti 5500 novih radnih mjesta u Sjedinjenim Državama. Toshiba je u lipnju kupila Westinghouse za 4,16 milijardi dolara, a mnogi analitičari smatraju da bi ovaj posao mogao umiriti tenzije na relaciji Kina-Japan. To se u prvom redu odnosi na spornu granicu u Istočnokineskom moru s naglaskom na tamošnjim rezervama plina, ali isto tako i na zategnute odnose nakon što je Shinzo Abe postao novi japanski premijer.

Ugovor s tvrtkom Westinghouse najveći je dosad sklopljeni posao Pekinga o nuklearnoj energiji. Kineska je vlada nedavno predstavila plan prema kojem će svake godine graditi po dva nuklearna postrojenja do 2020. godine. Kina zadovoljava oko 2,3 posto svojih energetskih potreba putem nuklearki, a uvjerljivo najznačajniji izvor predstavlja ugljen. Francuska Areva, čija ponuda nije prihvaćena na natječaju, izgradila je u Kini 1986. četiri od ukupno devet nuklearnih reaktora. Kinesko okretanje nuklearnoj energiji tek je dio globalnog trenda u osiguravanju opskrbe energijom. Prema podacima Global Nuclear Fuela, do 2015. u Aziji će biti izgrađena 23 postrojenja, u Latinskoj i Sjevernoj Americi devet, a u Europi sedam. Prošli je mjesec Međunarodna agencija za energetiku (IEA) pozvala države diljem svijeta na masovnu izgradnju nuklearnih elektrana. Njezini vodeći ljudi ističu da je to jedini način u osiguranju opskrbe energijom i istodobno približavanju ciljeva iz Kyoto protokola, odnosno smanjenju plinova s učinkom staklenika. Međutim, o prednostima i nedostacima žestoko se raspravlja u svim zemljama. U Europi su gradnju nuklearki najavile Finska, Poljska, a posebice Velika Britanija koja bi trebala dobiti šest novih elektrana. Unatoč izjavama vladajućih dužnosnika kako je riječ o dobivanju eneregije bez većih posljedica za okoliš, britanska javnost strahuje da bi nuklearke mogle postati meta terorista što bi bilo pogubno za zemlju. Australska vlada na čelu s premijerom Johnom Howardom smatra da bi se Australija s 40 posto svjetskih zaliha urana trebala okrenuti iskorištavanju atomske energije. Tamošnji stručni tim ističe kako bi zemlja za 10 do 15 godina svoju industriju temeljila na nuklearnoj energiji. Posljednjih mjeseci se u SAD-u obnovila rasprava o prednostima ovog oblika dobivanja energije, i to u sklopu razmatranja alternativa o uvozu nafte. Inače, u Sjedinjenim Državama rade 104 nuklearne elektrane. Tamošnji zagovornici drže je ta energija “čista i sigurna” i da bi mogla smanjiti američku ovisnost o inozemnoj nafti, a protivnici tvrde da su nedostaci vezani uz sigurnosti i odlaganja nuklearnog otpada znatno veći. Nadalje, oni ističu da otvaranje novih nuklearki neće smanjiti ovisnost o nafti jer se ne koristi za pogon automobila što je najveći izvor potrošnje nafte u Americi.