Predsjednik Uprave i većinski vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi najavio je svoj izlazak iz Nadzornog odbora RTL d.o.o. Hrvatska u kojoj drži 13 posto dionica. Govoreći o potrebi depolitizacije i profesionalizacije nadzornih odbora tvrtki iz vlasništva države na Okruglom stolu koji su organizirali Vlada i Ekonomski fakultet u Zagrebu, Tedeschi je predstavnicima Vlade, struke i sindikata ilustrirao vlastitim primjerom kako ulogu nadzornih odbora promišlja privatni sektor, a svima je jasno da bi ga trebala slijediti i država. Kao glavni argument za svoju odluku u vezi s NO RTL-a, Tedeschi je naveo nedostatak vremena, a upravo to je bio jučer najčešće citirani razlog zbog kojih političarima na državnoj i lokalnoj razini ne smije više biti mjesto u NO-ima.

Nezavisni stručnjak
“Nisu u pitanju kompetencije, nego ne mogu dolaziti na sjednice Nadzornog odbora RTL-a nepripremljen jer je to kontraproduktivno. Zato će na to mjesto stupiti nezavisni stručnjak, a Atlantic grupa će baštiniti veću korist”, kazao je Tedeschi. Za razliku od Tedeschija ministar gospodarstva Branko Vukelić iza kojeg se vuče afera Brodosplit ustrajavao je u obrani državnih dužnosnika u NO-u. “Nema nijednog državnog dužnosnika u NO-u za kojeg je moguće tvrditi da nije objektivan, pošten i stručan, no nakon svih politizacija te teme svaki bi dužnosnik želio izaći iz NO-a. Nikad nisam kazao da nisam stigao pročitati materijale za sjednicu NO-a Brodosplita, a to nije rekao nijedan ministar”, ustvrdio je Vukelić. No Tedeschi je istodobno najavio i potez po kojem će peteročlani NO Atlantic grupe, a koji u svom sastavu već ima tri nezavisna stručnjaka, proširiti na sedam članova. Kako je kazao, imenovat će dva nova međunarodna stručnjaka od kojih se očekuje doprinos strategiji poslovnog širenja Atlantic grupe koja uključuju i skori izlazak te tvrtke na burzu. Takvim, što osobnim nadzorničkim, a što vlasničkim iskustvima, na temi koja je itekako osjetljiva u pogledu stručnog, nezavisnog i kvalitetnog nadzora upravljanja tvrtkama u državnom portfelju u kojem se još nalazi više od stotinu tvrtki u koje Vlada po posebnom zakonu imenuje ministre, državne tajnike i razne visoke dužnosnike, Tedeschi je dodao i poznata gledišta Hrvatske udruge poslodavaca.

Nekompetentni nadzornik
HUP ne odstupa od stava da ministri i drugi državni dužnosnici trebaju zbog sukoba interesa i narušavanja konkurentske pozicije privatnih kompanija napustiti nadzorne odbore svih kompanija koje nisu od posebnog nacionalnog interesa. Kako su taj stav podržali svi prisutni, počevši s akademikom Jakšom Barbićem i dekanom Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem koji tvrde da “javne službe država treba regulirati posebnim propisom”, to bi za poslovnu zajednicu moglo značiti da tako velik pritisak Vlada neće moći izdržati. U skorije vrijeme Vlada će trebati suziti listu na najviše 20-ak tvrtki, poput Hrvatskih autocesta (HAC), za koje država dugoročno promišlja da će ostati monopolisti a da će iz svih ostalih tvrtki koje su konkurencija privatnim kompanijama trebati povući politički kadar. Za razliku od ravnatelja Hanfe Ante Samodola koji relativizira strukturu NO-a državnih tvrtki predsjednik Uprave Zagrebačke burze Roberto Motušić smatra da moraju biti profesionalci, stručnjaci i nezavisni te da je edukacija jedini način kako možemo imati kvalitetne nadzorne odbore. Sindikalni šefovi Krešimir Sever i Ozren Matijašević naveli su niz primjera u kojima su zbog nekompetentnih nadzornih odbora državnih tvrtki te tvrtke došle u lošiju poslovnu poziciju, a štetu su sanirali porezni obveznici. Prema njima, još je gore stanje na lokalnoj razni gdje se mjestima u NO-ima kompenziraju stranačke usluge.

Tužiti državu i njezina člana NO-a

Potpredsjednica Sabora Đurđa Adlešić podsjetila je i na fijasko s odbacivanjem zakonske incijative HSLS-a koji je tražio zbog afere Brodosplit izlazak ministara iz NO-a, a profesor Siniša Petrović kazao je da doslovno nijedna zemlja u EU nema ministre i državne tajnike u NO-ima državnih tvrtki. Petrović je precizirao kako u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj posao nadzornika rade djelatnici ministarstava kao jedini posao. Kad je u pitanju sukob interesa, i Tipurić i Barbić inzistirali su da u zaključke uđe kako državni nadzornici moraju djelovati u interesu društva, a ne dioničara jer se inače izlažu osobnoj odgovornosti za štetu u situacijama ako država ostvari svoj utjecaj preko NO-a na društvo i dovede druge kompanije u nepovoljniji položaj. One mogu u roku od pet godina tužiti i državu i njezina člana NO-a, kazao je Barbić.