Ministarstvo gospodarstva uskoro kreće u projekt mikrokreditiranja i izdavanja jamstava na regionalnoj razini. Kako je najavio ministar gospodarstva Branko Vukelić na 10. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu u Šibeniku, riječ je o projektu kojim će se izlaziti u susret poduzetnicima koji traže manje iznose kredita do 25.000 eura.

Pilot-projekt
U dosadašnjim kreditnim programima Ministarstva pokazalo se naime da je za takvim kreditima znatno zanimanje – od ukupnog broja odobrenih kredita u programu Lokalni projekti razvoja gotovo četvrtina kredita odobrena je u zoni mikrokredita. U toj kategoriji prosječan se iznos kredita, prema riječima pomoćnika ministra gospodarstva Ivana Bračića, kretao oko 14.000 eura. Iz tih je podataka Ministarstvo radilo simulacije za razvoj projekta koji je pomalo nezgrapno nazvan – regionalni jamstveni instrumenti. Projekt će se ove godine provoditi probno, kao pilot-projekt, a kako kaže Bračić, za to su osigurana sredstva u proračunu za ovu godinu šest milijuna kuna. No pravo sudjelovanja u projektu ove godine neće imati sve županije jer će Ministarstvo pozvati samo one za koje procijeni da su spremne za uključivanje. Ključni preduvjet je, naime, postojanje operativne jedinice, odnosno razvojne regionalne agencije, koju pak većina hrvatskih županija još nije osnovala. Stoga će u projekt regionalni jamstveni instrumenti, čiji su ključni partneri Ministarstvo gospodarstva, županija i poslovna banka, u prvoj, probnoj fazi Ministarstvo pozvati samo one koji su spremni. Može se pretpostaviti da će pozivi stići Varaždinskoj i Istarskoj županiji, koje su najdalje otišle u tom pogledu, a aktivne su u posljednje vrijeme na tom planu i Splitsko-dalmatinska, Osiječko-baranjska i Zadarska županija. Bračić kaže da pravnici pripremaju “ugovornu podlogu” za realizaciju projekta, odnosno definiraju tko će i koliko od partnera uložiti u stvaranje iniciijalnih sredstava, kao i pod kojim će se uvjetima ta sredstva staviti u banke kao depozit.

Proizvodne djelatnosti
Ideja je da Ministarstvo gospodarstva, županije i banke stvore određeni fond sredstava iz kojega bi se poduzetnicima na lokalnoj razini odobravala jamstva za njihove projekte te mikrokrediti. Za dobivanje kredita poduzetnici ne moraju participirati u temeljnom kapitalu, no za jamstvo će to biti jedan od uvjeta. Članarina bi se u tom slučaju plaćala samo jedanput, a iznosila bi simboličnih tisuću kuna. Ministarstvo bi uložilo najmanje milijun kuna u osnivanje takva fonda, odnosno regionalnoga jamstvenog instrumenta, a očekuje da i županije osiguraju jednak iznos te da banke multipliciraju pet puta. Udruživanjem 50 poduzetnika koji plaćaju članarinu u jednoj županiji po navedenom principu osiguralo bi se oko 10 milijuna kuna jamstvenih i kreditnih sredstava, odnosno na razini cijele države, računajući sve županije i Grad Zagreb, ukupno 215 milijuna kuna. Pravilo je da će takozvani “regionalni razvojni instrumenti” jamstvom pokrivati 80 posto kredita poduzetnicima početnicima, a ostalima do 60 posto. U oba slučaja prednost će se davati poduzetnicima koji su iz proizvodne djelatnosti ili se bave uslugama koje prate proizvodnju.

Poziv samo spremnim županijama

Ishitreno, nepripremljeno i konfuzno – prve su pak reakcije poduzetnika na izloženi koncept. Otvoreno zamjeraju što Ministarstvo ne vodi brigu da mnoge županije nisu potaknule osnivanje razvojnih agencija. Pozivajući se na poruku premijera Sanadera s otvaranja Savjetovanja, “trebamo se više voziti lijevom trakom autoceste”, Bračić odgovara kako poduzetnici nemaju vremena za čekanje, a sve županije ne rade istim tempom, iako su na vrijeme znale za taj projekt. Još lani u jesen, pojasnio je Bračić, Ministarstvo je najavilo projekt, za koji su u proračunu osigurani novci. Zato će se i županije uključivati pozivno, samo one koje će biti spremne, a poduzetnici neka pozivaju županijska rukovodstva koja nisu spremna za projekt, poručio je Brarčić.