ZAGREB – Nakon što je krajem lipnja u Bruxellesu otvoren proces pregovora o uvjetima pod kojim će se od iduće godine odvijati slobodna trgovina između zemalja CEFTA-e, jučer su na sjednici Zajedničkog odbora zemalja članica te zone slobodne trgovine u Bukureštu usuglašeni daljnji koraci u širenju i funcioniranju CEFTA-e.
“Plan je vrlo ambiciozan”, ističe hrvatski ministar gospodarstva Branko Vukelić, najavljujući kako će se drugi krug pregovora o širenju CEFTA-e održati već 25. i 26. srpnja, a završetak cjelokupnog procesa predviđen je za konac rujna, dok bi formalno, potpisivanjem ugovora o pristupanju CEFTA-i proces proširenja trebao biti okončan pred kraj ove godine. Na jučerašnjem je sastanku, kazao je Vukelić u razgovoru za Poslovni dnevnik, bilo riječi i o uvjetima pod kojim će se do konca godine ubrzano u CEFTA-u uključiti Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldova i Srbija, te kako će ta asocijacija funkcionirati nakon što je zbog prijama u punopravno članstvo u EU napuste Rumunjska i Bugarska. Dogovoreno je, naime, da od početka iduće godine Hrvatska postane “depozitar” CEFTA-e, odnosno da arhiv svih dokumenata te organizacije bude pohranjen u Hrvatskoj, kako bi se omogućio normalan nastavak njezina funkcioniranja. Što se prijama novih članica tiče, Vukelić ističe kako će Makedonija u punopravno članstvo CEFTA-e ući u kolovozu, budući da su sve postojeće članice u svojim parlamentima ratificirale sporazum o njezinu pristupanju, dok će s ostalim kandidatkinjama iz regije pregovori biti vođeni istodobno. Unatoč priličnom skepticizmu u javnosti oko kriterija koje će morati zadovoljiti nove članice CEFTA-e, a koji su pod pritiskom politike bitno ublaženi, Vukelić uvjerava kako će sve buduće članice, od kojih većina nisu članice Svjetske trgovinske organizacije, poštivati pravila te organizacije, te kako će se time omogućiti bolja trgovinska suradnja u regiji. Zahvaljujući liberalizaciji trgovine kroz CEFTA-u i dosadašnje su njezine članice profitirale u gospodarskom smislu, kaže Vukelić, a navodi i podatak kako je robna razmjena Hrvatske s ostalim članicama CEFTA-e, Bugarskom i Rumunjskom, u prošloj godini porasla za 65 posto, na gotovo 559 milijuna američkih dolara, dok je u prvih pet mjeseci ove godine nastavila rasti stopom od 12,5 posto, te je iznosila 236 milijuna dolara.
ZAGREB – Nakon što je krajem lipnja u Bruxellesu otvoren proces pregovora o uvjetima pod kojim će se od iduće godine odvijati slobodna trgovina između zemalja CEFTA-e, jučer su na sjednici Zajedničkog odbora zemalja članica te zone slobodne trgovine u Bukureštu usuglašeni daljnji koraci u širenju i funcioniranju CEFTA-e.
“Plan je vrlo ambiciozan”, ističe hrvatski ministar gospodarstva Branko Vukelić, najavljujući kako će se drugi krug pregovora o širenju CEFTA-e održati već 25. i 26. srpnja, a završetak cjelokupnog procesa predviđen je za konac rujna, dok bi formalno, potpisivanjem ugovora o pristupanju CEFTA-i proces proširenja trebao biti okončan pred kraj ove godine. Na jučerašnjem je sastanku, kazao je Vukelić u razgovoru za Poslovni dnevnik, bilo riječi i o uvjetima pod kojim će se do konca godine ubrzano u CEFTA-u uključiti Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldova i Srbija, te kako će ta asocijacija funkcionirati nakon što je zbog prijama u punopravno članstvo u EU napuste Rumunjska i Bugarska. Dogovoreno je, naime, da od početka iduće godine Hrvatska postane “depozitar” CEFTA-e, odnosno da arhiv svih dokumenata te organizacije bude pohranjen u Hrvatskoj, kako bi se omogućio normalan nastavak njezina funkcioniranja. Što se prijama novih članica tiče, Vukelić ističe kako će Makedonija u punopravno članstvo CEFTA-e ući u kolovozu, budući da su sve postojeće članice u svojim parlamentima ratificirale sporazum o njezinu pristupanju, dok će s ostalim kandidatkinjama iz regije pregovori biti vođeni istodobno. Unatoč priličnom skepticizmu u javnosti oko kriterija koje će morati zadovoljiti nove članice CEFTA-e, a koji su pod pritiskom politike bitno ublaženi, Vukelić uvjerava kako će sve buduće članice, od kojih većina nisu članice Svjetske trgovinske organizacije, poštivati pravila te organizacije, te kako će se time omogućiti bolja trgovinska suradnja u regiji. Zahvaljujući liberalizaciji trgovine kroz CEFTA-u i dosadašnje su njezine članice profitirale u gospodarskom smislu, kaže Vukelić, a navodi i podatak kako je robna razmjena Hrvatske s ostalim članicama CEFTA-e, Bugarskom i Rumunjskom, u prošloj godini porasla za 65 posto, na gotovo 559 milijuna američkih dolara, dok je u prvih pet mjeseci ove godine nastavila rasti stopom od 12,5 posto, te je iznosila 236 milijuna dolara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu