Ako propadne gotovo 7000 ugroženih tvrtki (prema podacima iz kolovoza, a sad ih je još više ugroženo zbog novog lockdowna), u proračunu će nedostajati tri milijarde kuna, što je ekvivalent sredstvima za čak 130.000 mirovina, stoji u analizi koju je ekonomist Vuk Vuković napravio za UGP.

“Budući da već mjesecima upozoravamo da su gospodarske mjere Vlade Republike Hrvatske neadekvatne i da su usmjerene samo na kratkoročnu pomoć dijela pogođenih djelatnosti, odlučili smo istražiti kakve su posljedice takvih odluka”, piše UGP.

Ekonomist i voditelj Ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika Vuk Vuković analizirao je učinak propasti ugroženih tvrtki na državni proračun. “Smatramo da će mikro, malo i srednje poduzetništvo podnijeti najveći teret ove krize te da će mnogi od njih morati zatvoriti svoja vrata zbog izostanka konkretne pomoći.”

Analiza se temelji na podacima o potporama za očuvanje radnih mjesta od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji su prikazani po mjesecima (zadnji podaci ažurirani za kolovoz) i na podacima o financijskim izvještajima svih hrvatskih tvrtki u 2019. godini.

Tablica i graf 1. ukazuju na nekoliko zanimljivih trendova. Prvo, za vrijeme trajanja lockdowna (od ožujka do kraja svibnja), između 415 i 500 tisuća radnika bilo je zahvaćeno mjerama. Radi se o zaposlenicima koji su u tom razdoblju ovisili o državnoj potpori od 4000 kuna jer nisu radili (tvrtke su im bile zatvorene ili su bili u izolaciji). Radilo se o ukupno 55 tisuća tvrtki koje su u jednom trenutku bile ovisne o toj vrsti pomoći. Ističemo da su navedene tvrtke u 2019. ostvarile ukupno čak 419 milijardi kuna prihoda, što je više od hrvatskog BDP-a iz te godine (koji je iznosio oko 400 milijardi kuna) i predstavlja 52% ukupnih prihoda svih hrvatskih poduzeća u 2019. godini. Pola hrvatske ekonomije bilo je direktno zahvaćeno krizom izazvanom COVID-19 pandemijom.

„Ovo ne znači da je 419 milijardi kuna prihoda bilo ugroženo jer nisu svima prihodi padali više od 50%, nekima su i puno manje, ali je u tim mjesecima puno tvrtki zatražilo potpore“, istaknuo je Vuk Vuković.

Izvor: UGP

Zanimljivo, nakon lockdowna dolazi do naglog pada broja ljudi na potporama, s 415 tisuća na 72 tisuće u lipnju, odnosno s 54 tisuće tvrtki na 6800 koje i dalje u kolovozu traže potporu za svojih 49 tisuća radnika. Navedene tvrtke, koje su tri mjeseca nakon lockdowna očigledno i dalje u problemima kada moraju povlačiti potpore od 4000 kuna za radnike, čine ukupno gotovo 37 milijardi kuna prihoda (9% BDP-a).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Drugim riječima, propast ovih tvrtki koje se još nisu oporavile od šoka krize direktno ugrožava 49 tisuća radnih mjesta i 9% BDP-a (podaci se odnose na razdoblje prije novog, djelomičnog lockdowna).

Izvor: UGP

Graf 1

Iduća kategorija su podaci o uplaćenim porezima i doprinosima mikro, malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj. Tablica i graf 2. prikazuju distribuciju plaćanja poreza na dobit te poreza i doprinosa iz plaće i na plaće zaposlenika za sve tvrtke u Hrvatskoj u 2019. godini.

Mikro, male i srednje (SME) firme u Hrvatskoj su u 2019. ukupno uplatile 5,5 milijardi kuna kroz porez na dobit te 23,7 milijardi kuna kroz poreze na plaće i doprinose.

Izvor: UGP

Tablica 2

Ovaj ukupni iznos, bez uračunatog troška PDV-a, od čak 29,2 milijarde kuna, bio je dovoljan da pokrije ukupan trošak zdravstvenog sustava u 2019. od oko 12.8 milijardi kuna, troškova policije, sudova i zatvora (stavka javna sigurnost od 8.8 milijardi), troškova vojske (4.7 milijardi) te troškova za sport, religiju i kulturu (2.6 milijardi). Ili, drukčijim izračunom 29.2 milijarde prikupljene samo od mikro, malih i srednjih poduzeća bilo je dovoljno da se financira ukupni trošak mirovina od 27.4 milijarde kuna, odnosno da skoro pokrije ukupne troškove rashoda za zaposlene u javnom sektoru koji su 2019. iznosili 29.6 milijardi kuna.

Dakle, mikro, mali i srednji uplaćuju u proračun iznos dovoljan za financiranje svih mirovina ili svih plaća u javnom sektoru ili, pak, cijelog zdravstvenog sustava, policije, sudova i zatvora, vojske, sporta, religije i kulture.

Potvrđuje to ono što neprestano govorimo kako mikro, mali i srednje poduzetnici nose gospodarstvo.

Ako se usredotočimo samo na tvrtke koje su primale pomoć, čiji su prihodi u vrhuncu pandemije i lockdowna činili 52.5% hrvatskog gospodarstva, takve tvrtke uplatile su oko 24 milijarde kuna samo iz poreza na dobit te poreza i doprinosa na plaće (bez troška PDV-a) 2019. godine. Nakon lockdowna puno manje tvrtki ostalo je ugroženo, no njihova potencijalna propast stvorit će rupu od čak 3 milijarde kuna samo kroz pad poreza i doprinosa u proračunu. Samo ovakav učinak propasti oko 7 tisuća najugroženijih tvrtki znači manje novca u zdravstvu, za mirovine ili za plaće u javnom sektoru.

Konkretno, propast 7 tisuća najugroženijih firmi ugrozio bi čak 136,000 mirovina ili oko 25,000 plaća u javnom sektoru.

Izvor: UGP

Graf 2

“Treba imati na umu da je ovo procjena učinka tek na temelju zadnjih podataka od kraja kolovoza. Krajem godine, nakon novog lockdowna vjerojatno će se još više tvrtki naći u problemima što znači da je potencijalno ugroženo puno više radnih mjesta, a time i prihoda od poreza i doprinosa za proračun. Napominjem da u ovim izračunima nije uračunat manjak prihoda od PDV-a od tvrtki koje bi potencijalno propale i čiji bi se radnici našli bez posla. Samim time sve gornje procjene vrlo vjerojatno podcjenjuju snagu konačnih učinaka. Smatram da je situacija vrlo ozbiljna i da Vlada RH treba što prije pronaći načine na koje će spriječiti propadanje tolikog broja tvrtki”, rekao je Vuk Vuković, osnivač Ekonomskog savjeta UGP-a.