Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u srijedu da od banaka očekuje predstavljanje metodologije promjene naknada, dok je ministar financija Marko Primorac potvrdio da se o pitanju naknada banaka razgovara na nekoliko razina.

Država u krizi

Njemački građani otkrili od čega najviše strahuju

Vujčić je na marginama Hrvatsko-slovenskog foruma “Tržišta kapitala 2024.: Budućnost štednje i ulaganja”, koji su organizirali Jutarnji list i slovenske dnevne novine Delo, izjavio da bankarskih naknada ima jako puno i da bi barem volio vidjeti da se njihov broj smanjuje. Riječ je o stotinama vrsta naknada, uvijek neke rastu, a neke padaju i to će se vjerojatno događati i u budućnosti, kazao je.

Pritom je podsjetio da je HNB prije nekoliko mjeseci poslao “okružnicu” bankama u kojoj su zatražene da predstave metodologiju mijenjanja iznosa naknada. 

“Ako se neka naknada mijenja, da postoji razlog odnosno opravdanje zašto se to događa. Očekujemo da banke na to odgovore, izradom i predstavljanjem te metodologije”, kazao je Vujčić.

O bankarskim naknadama novinari su pitali i potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca, može li ministarstvo što poduzeti po tom pitanju.

Rekao je da se o naknadama vode razgovori na nekoliko razina, s različitim institucijama i udruženjima, no i da ne bi to želio daljnje komentirati, kako između ostalog ne bi ispalo da se puštaju “baloni u javnost”.

“Ne bih želio otvarati diskusiju s bankama putem medija, niti s HNB-om. Dozvolite da sve napravimo kako treba, a kada bude gotovo cjelovito rješenje i kada budemo smatrali da imamo dobre odgovore, onda ćemo to prezentirati”, izjavio je Primorac. 

Primorac: Naknade koje banke naplaćuju su previsoke

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Uz napomenu da se radi u interesu građana, Primorac je iznio stav da su naknade koje banke naplaćuju u Hrvatskoj previsoke.

“Nema potrebe da naplaćuju naknade u tom obliku, tim iznosima, na taj način, i općenito toj skupini korisnika, uključujući “de facto” sve građane. Razgovaramo o tom pitanju i tražimo primjereno rješenje. Kada budemo sve riješili, informirat ćemo javnost”, izjavio je.

O problematici naknada banaka Ministarstvo financija je ranije odgovorilo na upit Večernjeg lista, a i te dvije rečenice po Primorčevim riječima su “pomno vagane”. 

“Ministarstvo financija svjesno je problematike naknada banaka o čemu je u svibnju skrenulo pozornost HNB-u. U okviru svoga djelokruga Ministarstvo razmatra moguće opcije djelovanja, uključujući i zakonodavna rješenja”, odgovor je od nekidan Ministarstva financija Večernjem listu.

Primorac je istaknuo da je već sada ukinuta obaveza da se dio honorara odnosno naknada isplaćuje na žiroračune. “Građani “de facto” više ne moraju imati žiroračune u bankama, dovoljno je da se naknada isplaćuje na jedan račun i to može biti tekući račun. Čini mi se da jako puno građana još ne zna tu informaciju”, rekao je ministar financija.

Primorac je ocijenio da je zakonska obaveza isplate plaća na račun svakako u interesu građana, no i da naknade banaka za vođenje računa na koje će građanima “sjesti ta plaća”, iako mogu iznositi nekoliko eura, nekome mogu predstavljati značajan izdatak.

“Shvaćamo da je to poteškoća s kojom se brojni građani suočavaju i radimo na otklanjanju toga”, izjavio je Primorac.

Vujčić: Već vidljiv pad kamata na novoodobrene kredite

Guvernera su novinari pitali i može li se očekivati da će Europske središnje banka sljedeći tjedan nastaviti smanjivati kamatne stope. Vujčić je rekao da je ESB na vrijeme počeo sa ciklusom snižavanja kamatnih stopa, no kojom brzinom će se on odvijati i do koje razine kamatnih stopa, ovisit će o dolazećim podacima o inflaciji i stanju u gospodarstvima.

Naime, s jedne strane inflacija se kontinuirano smanjuje, ali isto tako ekonomija usporava, napomenuo je guverner HNB-a, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a.

Rekao je i da u Hrvatskoj kamatne stope nisu rasle brzo kao u ostalim zemljama eurozone, prvenstveno kada je riječ o kamatama na stambene kredite, koje su u velikoj mjeri bile fiksne i vezane uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), koja je rasla puno sporije.

“Tako da u tom pogledu i u ovome drugome dijelu ciklusa, ne možemo očekivati da će se nešto bitno događati, jer se nije događalo ni kad su kamatne stope rasle”, rekao je Vujčić.

No, ono što je već vidljivo i što će se može očekivati i ubuduće je da će kamatne stope na novoodobrene kredite kontinuirano padati. “To već vidimo da se događa”, izjavio je.