Kandidat koalicije SDP-HNS-HSU za osječkoga gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima bit će nestranački kandidat Ivica Vrkić, nekadašnji predstojnik Vladina ureda za uspostavu hrvatske vlasti u hrvatskom Podunavlju te sadašnji direktor Tvornice ulja Čepin.

Predsjednica osječkoga SDP-a Biljana Borzan kazala je na predstavljanju kandidata kako je, nakon proteklih lokalnih izbora, na kojima je pobijedio HDSSB, u Osijeku zavladala kriza nedostatka ideja, novih projekata i napretka. "Osijeku treba gradonačelnik koji ima viziju i energiju kojom će je provesti te koji ima iskustva i znanja u rukovođenju velikih projekata, čime je dokazao da može voditi i grad", rekla je. "Treba nam gradonačelnik koji će znati privući ulagače, koji zna da otvaranje novih radnih mjesta nije samo odgovornost Vlade, nego i gradonačelnika i koji će dobiti potporu svih građana koji su svjesni da Osijek ide u krivom smjeru", poručila je Borzan.

Potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je kako predstavnici ove koalicije, u Vladi i u ovome gradu, žele reći istinu, kuda idemo i s kojim ljudima, odnosno da rade u okvirima mogućeg, a ne davati lažna obećanja. Poručio je kako, unatoč nekim tvrdnjama, Osijek nije zaboravljen, već je to stabilan grad, koji sada treba usmjeriti u smjeru otvorenog, sveučilišnog, europskog i persepktivnog grada, za što Ivica Vrkić ima dovoljno znanja i iskustva.

Vrkić je kazao kako je Osijek danas zatvoren grad, te se, aludiravši na Branimira Glavaša, zapitao "je li moguće da bi lokalna vlast to napravila samo da dijelimo sudbinu samo jednog čovjeka koji je u zatvoru?". Najavio je kako će ponuditi koncept održivog razvoja grada u kojem će mladi poduzetnici u najam za jednu kunu dobiti prazne i devastirane prostore u centru grada, uz uvjet zapošljavanja novih djelatnika, u kojem će se pojačati suradnja sa sveučilištem te smanjiti razne prireze i nakade, gdje, kako drži, gradska vlast drži neslavno prvo mjesto u državi.

Ocijenio je kako je to moguće postići kroz odgovornije vođenje gradskih poduzeća, bolje raspoređeivanje proračunskih sredstava, privlačenje sredstava iz europskih fondova te kontrolirano zaduživanje kod banaka.