Vrijeme kumica za zagrebačkom Dolcu je iza nas. Poljoprivredna proizvodnja danas zahtijeva ambiciozne stručnjake i znanje, poručuje Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu s konferencije Digitalna poljoprivreda i klimatske promjene koja se održala u sklopu sajmova CroAgro i Sajmova hrane i zdravog življenja na Zagrebačkom velesajmu. Promjene u načinu proizvodnje hrane nužne su, objašnjava, zbog dva problema s kojima se suočavamo. To su klimatske promjene i demografija.

“Poljoprivreda danas treba stručnjake i znanje više nego ikada jer se susreće s brojnim izazovima, a najveći su klimatske promjene koje utječu i na biljke i na životinje. One pogoduju raznim bolestima s kojima se, zbog raznih ograničenja korištenja zaštitnih sredstva, sve teže boriti. Najjači input u ovoj borbi ostaje znanje. Također, veliki problem stvara demografija, odnosno nedostatak radne snage, od visokokvalificiranih stručnjaka do radnika u polju. Ovaj problem riješiti može digitalizacija, automatizacija te roboti”, ističe Mešić.

No, i znanost i tehnologija slabo se koriste u domaćoj poljoprivredi, moglo se čuti u raspravi na panelu. Sve prednosti koje nosi korištenje tehnologije proizvođači tek trebaju otkriti, a u tome će biti ključna sinergija svih u ekosustavu, od poljoprivrednika do kreatora politika.

Utjecaj klime
Igor Frljužec, direktor tvrtke DigitalAgro, koja se niz godina bavi digitalizacijom u poljoprivredi, kaže da posljednjih godina primjećuje veći interes za korištenjem tehnologije i digitalnih alata u poljoprivredi. “Primjećujem da ne jača samo interes već i svijest poljoprivrednika zbog svega što se događa”, kaže Frljužec.

Njegova rješenja obuhvaćaju od postavljanja vremenskih stanica, snimanja i sjetve dronovima, do ogrlica za praćenje životinja. Usto, sve podatke koje prikupljaju istovremeno i analiziraju, a te analize omogućuju kvalitetnije i pravovremeno donošenje odluka. Ono će biti sve važnije u poljoprivredi zbog posljedica klimatskih promjena.

Od 2010. do 2023., primjerice, štete nastale zbog prirodnih nepogoda iznosile su čak 3,7 milijardi eura. Najviše šteta, u iznosu od 1,6 milijardi eura prouzročila je suša, otkrila je Petra Sviličić, voditeljica Odjela za agrometeorološka istraživanja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

“Štete od prirodnih nepogoda posljednjih su godina sve veće”, kaže Sviličić dodajući da nisu problem samo štete već i promjene u sezonalnosti zbog kojih se smanjuju prinosi. Primjerice, prinosi određenih kultura uvjetovani su mrazom, odnosno hladnim periodom, a prave zime više gotovo pa nema. Također, topli prodori zraka u proljeće uzrokuju štete zbog kasnijih mrazova koji su sve češći posljednjih godina. “Meteorologija je prvi i ključni korak u potezima koje će poljoprivrednici dalje napraviti”, navodi Sviličić.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Tehnologija u tom segmentu uvelike može pomoći. Već spomenute vremenske stanice mogu pomoći u predviđanjima i pravovremenoj prilagodbi proizvodnje.

Dobro to znaju u Agrolaguni. Josip Barišić, direktor Vinarstva i proizvodnje vina u Agrolaguni, kaže da su u proces digitalizacije krenuli prije dvije godine. Uložili su u dron i više senzora. “Cilj uvođenja novih tehnologija bio je kvaliteta. Važno je napomenuti i da je digitalizacija proces koji traje, a pri njezinom uvođenju je važno imati cilj i viziju koja se želi postići”, kaže Barišić.

Agrolaguna, primjerice, koristi dron za detekciju kvalitete ploda. To se, ističe Barišić, pokazalo jako dobrim u berbi dodajući da sama investicija u tehnološke novitete nije bila financijski opterećujuća. “U budućnosti ćemo odluke sigurno donositi na temelju senzora i dronova”, ističe.

Tehnološke prilagodbe
Zanimljivo je i kako je Krešimir Kuterovac iz Agroporca odlučio iskoristiti tehnologiju. Kuterovac je s pomoću blockchain tehnologije pokrenuo projekt Moja digitalna svinja. Ova tehnologija i inovacija koju je osmislio Kuterovac omogućuje građanima kupnju svinja tzv. pametnim ugovorima.

“Građanima smo htjeli ponuditi da budu sudionici u proizvodnji hrane jer Hrvatska uvozi 50 posto hrane. Poljoprivrednici na ovaj način, s druge strane, dobivaju ono što im najviše nedostaje – kapital”, objašnjava Kuterovac. Do sada su, kaže, prodali nešto više od 160 tokena i prodajom nisu posve zadovoljni. “Rezultat nije zadovoljavajući posebno s obzirom na to koliko smo uložili u marketing. No, ovo je tek početak i na dobrom smo putu”, ističe.

Primjer projekta Moja digitalna svinja dokaz je da se na tehnološke inovacije u poljoprivredi i građani, odnosno kupci, ali i proizvođači tek trebaju prilagoditi. To potvrđuje i startup SMAGRI koji je razvio inovativni senzor za mjerenje napetosti vode u tlu. Senzor pomaže poljoprivrednicima u navodnjavaju, no kompanija tek testira njegovu učinkovitost.

Darko Urukalović, direktor SMAGRI-ja, kaže da interesa ima upozoravajući pritom da je se u Hrvatskoj navodnjava tek 2,5 posto poljoprivrednih površina dok je prosjek EU-a 12,5 posto. “Nije dovoljno uvesti samo sustav navodnjavanja već za dobre i bolje prinose njime treba dobro upravljati”, ističe Urukalović. Upravo bi to trebala omogućiti njihova inovacija.

Pomoć države
Za početak poljoprivrednici u Hrvatskoj moraju početi koristiti sustave navodnjavanja. Kako je naveo državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, država je izgradila više sustava navodnjavanja na koje se poljoprivrednici u konačnici – nisu priključili.

Ipak, država će i dalje ulagati napore u navodnjavanje, ali i pomoć poljoprivrednicima u digitalizaciji. Za to nam, uostalom na raspolaganju stoji 20 posto od 6,3 milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Napore čini i ministarstvo koje postavilo više do 695 elektroničkih uređaja na više od 400 lokacija koji omogućuju razna motrenja. Poljoprivrednicima omogućuju eUčenje, usavršavanje digitalnim putem, rekao je Robert Črep, načelnik Sektora za savjetovanje i podršku razvoja poslovanja mladih poljoprivrednika.

“Poljoprivreda se nalazi pred izazovom, no ovogodišnji CroAgro otvara teme kako se suočiti i prevladati te izazove”, istaknuo je državni tajnik.

Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša naglasila je da se CroAgro etablirao u središnju platformu u sektoru. “U vrijeme kada tehnologija mijenja apsolutno sve, pa tako i poljoprivredu, ovakve konferencije postaju ključne za razmjenu ideja”, rekla je Suša dodajući da digitalna rješenja otvaraju nove i daleko veće mogućnosti u poljoprivredi, od precizne obrade tla do veće produktivnosti.

U sklopu konferencije predstavljen je i projekt Digitalno selo – Strizivojna Poslovnog dnevnika. Projekt čiji je cilj promovirati i uvoditi digitalizaciju u poljoprivrednoj proizvodnji jedine dnevne poslovne novine pokrenule su u proljeće i već je odrađeno niz aktivnosti.

Osim edukacija u slavonskoj općini Strizivojna, koje je odabrano za prvo mjesto u kojem se provodi projekt, poljoprivrednici su imali prilike iskusiti mogućnosti korištenja drona u poljoprivredi. Cilj projekta je da Strizivojna bude ogledni primjer korištenja tehnologija, ne samo u Hrvatskojm već na razini Europske unije, rekao je voditelj projekta Miroslav Kuskunović.